Unatoč sve jačoj koncentraciji proizvodnje, domaća industrija pića vrlo je konkurentna zbog neograničenih mogućnosti uvoza. Cijene pića uglavnom diktiraju međunarodni divovi poput Coca-Cole u segmentu bezalkoholnih pića ili Interbrewa u segmentu proizvodnje piva.

Visoka kapitalna i ulaganja u marketing te stalne inovacije omogućuju konkurentsku prednost velikim igračima, što je vidljivo po znatno slabijim financijskim rezultatima tvrtki s donjeg dijela liste.

U protekloj godini vodeći proizvođači pića ostvarili su snažan rast prihoda i dobiti. Kompanije s liste 10 najvećih uprihodile su 387,4 milijuna eura, što je 20,6 posto više nego 2021. U isto vrijeme dobit prije oporezivanja blago je pala zbog snažnog rasta troškova. Plaće u tvrtkama za proizvodnju pića među najvišima su u prehrambenoj industriji. Prosječne neto plaće u 10 najvećih lani su se kretale od 847 do 2110 eura, a prosjek grupe iznosio je 1412 eura.

Na vrhu liste vodi se mrtva trka između Coca Cole, koja dominira u proizvodnji gaziranih sokova, i Jamnice, koja prednjači u segmentu mineralnih i izvorskih voda. Zahvaljujući bržem rastu lani je Coca Cola preskočila Jamnicu i preuzela vodeću poziciju s ukupnim prihodom od 179,8 milijuna eura.

Coca Cola HBC Hrvatska jedina je tvrtka u zemlji koja proizvodi i distribuira Coca-Coline brendove, uključujući samu Coca-Colu, čija je proizvodnja u Hrvatskoj započela 1968. godine. Hrvatska tvrtka posluje u sastavu Coca-Cola Hellenic Grupe, koja djeluje u 28 zemalja i opskrbljuje tržište od oko 595 milijuna stanovnika.

Riječ je visoko profitabilnoj tvrtki sa snažnim operativnim rezultatima. Lani joj je prihod ojačao 23,4 posto dostignuvši rekordnu razinu, a dobit prije oporezivanja skočila je 25,4 posto, približivši se vrijednostima prije pandemije. Coca-Cola je jedna od najpoželjnijih tvrtki za posao zbog najviših plaća među 10 najvećih. Lani je prosječna plaća u Coca-Coli iznosila 2110 eura, što je gotovo 50 posto iznad prosjeka branše.

Drugoplasirana Jamnica s prihodom od 172,5 milijuna eura nekad je bila glavna uzdanica Agrokora, a danas posluje kao dio Grupe pića, organizacijske divizije unutar Fortenove. Najveći je hrvatski proizvođač mineralne i izvorske vode s tradicijom duljom od 180 godina. Lani je zabilježila rast prihoda za 14 posto, na 172,5 milijuna eura. Unatoč sporijem rastu, s ostvarenom dobiti od 16 milijuna eura još uvijek je profitabilnija od Coca-Cole. No ima dvostruko više zaposlenih od glavnog konkurenta pa je prosječna plaća njezinih radnika gotovo upola manja nego u Coca-Coli.

Za razliku od Coca-Cole, Jamnica je visokozadužena kompanija, ali zahvaljujući snažnom novčanom tijeku nema problema s pokrivanjem obaveza.

Na trećem mjestu s prihodom od 170 milijuna eura je Zagrebačka pivovara u vlasništvu sjevernoameričke pivarske grupe Molson Coors. Najveća hrvatska pivovara, poznata po brendu Ožujsko, lani je zabilježila najsporiji rast među vodećom trojkom na listi. Prihodi su joj nominalno porasli 7,4 posto, što ustvari predstavlja realni pad kada se korigira za stopu inflacije. Vodeća pivovara lani je pretrpjela i pad dobiti od 31,3 posto, na 30,8 milijuna eura.

Unatoč oštroj korekciji financijskog rezultata, i dalje je uvjerljivi lider u top 10 po visini dobiti i ukupnoj profitabilnosti s maržom u visini od 15,7 posto. I ostali financijski pokazatelji su izvrsni. Poslovanje krase niska zaduženost i odlična likvidnost. Kompanija je lani povećala plaće za 13,6 posto te se prosječna neto plaća približila razini od 2000 eura.

Četvrtu poziciju drži pivovara Heineken, dio istoimene nizozemske grupacije. Nakon dvije mršave pandemijske godine, drugoj po veličini hrvatskoj pivovari, poznatoj po brendovima Karlovačko i Heineken, prihod je lani skočio 44,7 posto, dosegavši 124,5 milijuna eura. Riječ je o najbržem rastu među 10 najvećih. Uzletjela je i dobit za gotovo 40 posto, na 13,3 milijuna eura. Unatoč snažnom rastu dobiti, Heineken zaostaje za Zagrebačkom pivovarom po profitabilnosti.

I ostali financijski pokazatelji tvrtke su izvrsni. Poslovanje krase niska zaduženost, vrhunska likvidnost i natprosječne plaće.

Sredinu ljestvice drži Badel 1862, najveći domaći proizvođač jakih alkoholnih pića, s prihodom od 62,6 milijuna eura.

Nakon dugogodišnje krize, Badel je 2017. u predstečajnoj nagodbi preuzela Meteor grupa. Poslije provedene dokapitalizacije poslovanje je konsolidirano te su krenuli u brz oporavak i novi razvojni ciklus. Badel se danas dobro nosi s jakom inozemnom konkurencijom. Poziciju regionalnog lidera ojačao je organskim rastom i preuzimanjem alkoholnih brendova Dalmacijavina i Zvečeva. Nekadašnji gubitaš lani je zabilježio dobit prije oporezivanja u visini od 8,9 milijuna eura.

Na šestom mjestu je Carlsberg, treća velika hrvatska pivovara. Dio je danske grupacije Carlsberg, poznate po internacionalnim pivskim brendovima Carlsberg, Tuborg, Grimbergen, Holsten i cideru Somersby. U Hrvatskoj je asortiman dopunjen lokalnim brendom PAN.

Carlsberg Croatia upravlja mađarskim i slovenskim tržištem te je najveći hrvatski izvoznik piva. Lani su na inozemna tržišta, uglavnom u Sloveniju i Mađarsku, plasirali robu u vrijednosti od 24,2 milijuna eura.

Usprkos rastu dobiti od 49,2 posto, na 2,9 milijuna eura, Carlsberg i dalje ima osjetno nižu profitnu maržu od dvije konkurentske pivovare. I pokazatelji likvidnosti su slabiji uslijed rasta zaliha i potraživanja te osjetnog povećanja kratkoročnih obaveza. Carlsberg zaostaje i po plaćama iako je lani prosječna plaća porasla više od 20 posto, na razinu od 1500 eura.

Sedmoplasirana tvrtka Stanić Beverages, s prihodom od 39,9 milijuna eura, sastavni je dio Stanić grupe u vlasništvu bosanskohercegovačkog poduzetnika Svjetlana Stanića. Poznata po brendu Juicy, koji je prije desetak godina preuzela od Agrokora, tvrtka je lani zabilježila snažan rast prihoda (25,1 posto). U isto vrijeme osjetno su povećani troškovi poslovanja te je tvrtka treću godinu zaredom uknjižila gubitak. Lani je iznosio dva milijuna eura, a najveći je bio u pandemijskoj 2020. godini (2,5 milijuna eura). Kompanija je financijski iscrpljena zbog rasta zaduženosti i nepovoljnih pokazatelja likvidnosti.

U vlasništvu Stanić Beveragesa je i devetoplasirana Maraska s prihodom od 17,8 milijuna eura. Tvrtka poznata po likeru Maraschino i sokovima s okusom višnje maraske daleko je od starog sjaja. Unatoč snažnom rastu prihoda u protekle dvije godine, financijski rezultat je slabiji nego u godinama prije pandemije. Lani je zabilježena minimalnu dobit, a poslovanje je opterećeno relativno visokom zaduženošću i rastom potraživanja kupaca.

Maraska osjetno zaostaje s plaćama za ostalim tvrtkama iz 10 najvećih. Lani je prosječna plaća iznosila tek 847 eura, a unatoč visokoj inflaciji, nominalno je pala za 0,13 posto.

Najveći gubitaš u 10 najvećih je Studenac, proizvođač mineralne vode u vlasništvu Radenske, s lanjskim minusom od 3,1 milijun eura.

Nakon preuzimanja tvrtke od Podravke 2016., slovenski strateški ulagač nije uspio stabilizirati poslovanje tvrtke. Tržišni udjel se smanjuje, prihodi stagniraju, a tvrtka kontinuirano posluje s gubitkom. Lani je imala i negativan operativni financijski tijek od 1,8 milijuna eura, što ukazuje na duboku krizu u poslovanju. Studenac se ističe po najvećem rastu prosječne plaće, i to za 23,8 posto, na 1123 eura.

Porečka Agrolaguna zaključuje listu s prihodom od 17,7 milijuna eura. Tvrtka u većinskom vlasništvu Fortenove proizvodi autohtona istarska vina, istarski sir Špin i maslinovo ulje Ol Istria. Poslovanje joj je obilježeno stagnacijom prihoda i negativnim financijskim rezultatima.

Treba spomenuti da se među vodećim proizvođačima pića nalazi i Atlantic grupa s brendovima Cedevita i Cocta, ali za razliku od kompanija uvrštenih na listu, proizvodnja pića samo je jedna od djelatnosti te grupacije te dostupni podaci o prihodima i dobiti nisu usporedivi.