Do kraja godine tradicionalni američki trgovački lanci Sears, Wallgreen i Gap zatvorit će 11.000 prodajnih mjesta. Zatvaranje trgovina najavili su JC Penny i nekada najveća robna kuća na svijetu Macy's. Samo je prošle godine u SAD bankrotiralo deset maloprodajnih lanaca. Bankrotom je završena igra i za kralja klasičnih dječjih igračaka Toys'R'Us sa 1.600 prodajnih mjesta i 64.000 zaposlenika. Prošle godine u Americi je bez posla u maloprodaji ostalo 89.000 prodavača, a predviđa se da će se do kraja 2018. zatvoriti 9,8 milijuna četvornih metara trgovačkog prostora.

U Ujedinjenom Kraljevstvu lani je također zatvoreno rekordnih 5.800 trgovina, a britanski Centar za istraživanje maloprodaje predviđa da će ih se do isteka 2018. zatvoriti još 10.000. Žrtvom pada i otmjeni Marks&Spencer koji nije zatvorio vrata samo u središtu Londona, nego do prosinca namjerava zatvoriti još 13 luksuznih prodajnih mjesta. Samo je u Doncasteru, gradiću u Južnom Yorkshireu s nešto više od 100.000 stanovnika, od početka 2018. zatvoreno 650 trgovina i kafića, te na svakom petom lokalu u gradu visi lokot...

U američkim i britanskim Ilicama, njihovim Cvjetnim trgovima i Westgate-ovima sve više izloga zjapi sablasno prazno. U nekadašnje krcate šoping zone useljavaju se rijetki antikvarijati i dućani tipa 'sve po jedan dolar ili funtu', ali i ti superjeftini lanci bore se za kupca. Dok Amerika proživljava 'maloprodajnu apokalipsu', a u Britaniji govore o 'kraju trgovačkih zona' u gradskim središtima, nervoza se također širi među trgovačkim lancima u EU, pa i poznati njemački Karstadt proživljava pravu agoniju. U borbi za kupca sportski odjel modne kuće Lengermann & Trieschmann u Osnabrücku uz teretanu nudi čak bazen s umjetnim valovima za unutarnje surfanje. Ali biti dobar, bolji ili sjajan u klasičnoj maloprodaji doskora neće biti dovoljno, predviđaju tržišni analitičari. Trgovce u čvrstim trgovinama od cigle, stakla i čelika sustiže 'učinak Amazona'.

Ozbiljna zatvaranja u SAD i UK krenula su početkom ovoga desetljeća kao rezultat online shoppinga i e-trgovine, no malo je tko vjerovao da će internet tako brzo mijenjati način kupovanja na kakav smo navikli. E-trgovina u SAD raste stopom od nevjerojatnih 15 do 20 posto godišnje!

Vlasnik Amazona, Jeff Bezos, nije slučajno najbogatiji čovjek na svijetu težak više od stotinu milijardi dolara; konkurent Jack Ma sa svojim Alibabom nije slučajno najbogatiji Kinez, a približava im se indijski Flipkart. Flipkart je 2007. kao i Amazon počeo prodajom knjiga, a ubrzo se proširio na različita područja, od mode do elektronike.

Sve što e-trgovini treba jesu dobro organizirana skladišta i brza dostava do kućnog praga kupca, za razliku od klasične trgovine s velikim ulaganjima u uređenje prodajnih mjesta i vojskom prodavača. Šoping u papučama privlačan je jer kupac ne mora potegnuti do trgovine, trošiti na prijevoz, ni gubiti vrijeme na gužve ispred blagajni.

Međutim, e-konkurencija je samo jedan dio problema maloprodaje. Ameriku su zadnjih desetljeća premrežili golemi šoping centri, trgovačke katedrale, spomenici konzumerizmu koji su i u nas središta potrošačkog i društvenog života. Ali nakon velike recesije broj posjetitelja između 2010. i 2013. se prepolovio. Tome nije kumovalo samo to što su Amerikanci postali štedljiviji, već i velika inflacija šoping centara.

Za razliku od EU u kojoj po glavi stanovnika dolazi tek 0,2 do 0,56 četvornih metara prostora trgovačkih centara ili Australije s jednim četvornim metrom, SAD ga puno previše, čak 2,3 kvadrata, pa stručnjak za nekretnine, Garrick Brown iz tvrtke Cushman and Wakefield predviđa da će se u sljedećih pet do sedam godina zatvoriti 300 američkih šoping centara. I najveći u Hrvatskoj, zagrebački Westgate donedavna je tavorio s brojnim praznim lokalima dok ga prošle godine nije preuzela austrijska investicijska grupa Focus Invest, a glavni šef Denis Čupić obećao njegovu renesansu.

Jedan od razloga krize su i milenijci, generacija rođena početkom osamdesetih, sklonija trošenju na doživljaj nego na gomilanje nekretnina, automobila, krpica i novog namještaja. A i kada na to troše, paze da novac potroše na kvalitetnu robu. Promijenio se i interes potrošača, kao i njihov ukus, što je najbolje osjetio Toys'R'Us. Današnji će klinci zbog video igara prije posegnuti za tatinim pametnim telefonom ili laptopom, negoli za plišanim medvjedićem i barbikom.

Razlog za krizu velikih modnih lanaca jest i logika brze mode, što dokazuje slučaj H&M-a. Švedski modni mastodont ovog je ožujka sjedio na 3,5 milijarde eura neprodane robe, ali ne samo zbog online konkurencije, nego i zbog ideje da se nove modne kolekcije jeftinih krpica moraju smjenjivati gotovo svaki tjedan, a odjeća nositi kraće od jedne sezone. U prvom tromjesečju dobit mu je pala za 62 posto, najniže u zadnjih deset godina, a kupci sve više zamjeraju lancu da mu je 4.700 prodavaonica pretrpano robom, neuredno i s manjkom osoblja.

Usto, njihovi kupci postaju osjetljivi na priče o zagađenju okoliša i korištenju dječje radne snage u Aziji, naročito nakon otkrića švedskih novinara 2016. godine da su u tvornicama H&M-ovih dobavljača u Mjanmaru 14-godišnje djevojčice i dječaci crnčili više od 12 sati dnevno za 95 lipa po satu, dvostruko manje od minimalne nadnice. Kompanija također posluje s 200 tvornica tekstila u Bangladešu, zemlji često prozivanoj zbog nepoštivanja osnovnih mjera sigurnosti pri radu. Poslije nafte modna industrija je drugi najveći zagađivač okoliša, pa se i H&M kao jedan od njih optužuje zbog 9,5 tona odbačenih modnih krpica koje samo u SAD godišnje završe na smeću.

Ipak, za 'maloprodajnu apokalipsu' od svih razloga stručnjaci investicione banke Goldman Sachsa najviše navode migraciju klasične trgovine na mrežu, a britanski savjetnik za maloprodaju Richard Hyman kaže:

'Očekuju nas velike društvene i ekonomske promjene. Ono što se danas događa nama i Amerikancima, dogodit će se u svim razvijenim ekonomijama, jer online trgovina naprosto proždire maloprodajni sektor'.