Bilo da želite upisati vlasništvo neke nekretnine, hipoteku ili prijedlog za brisanje hipoteke, morat ćete angažirati odvjetnika ili bilježnika. Rezultat je to izmjena Zakona o zemljišnim knjigama koje je Hrvatski sabor izglasao u listopadu prošle godine.

Građani i dalje imaju mogućnost sami provjeriti stanje na zemljišnoknjižnom odjelu. To znači da možete otići do gruntovnice i dobiti uvid, ako to ne možete ili ne želite obaviti elektroničkim putem, ali kad želite upisati nekretninu ili neku zabilježbu na nju, morate angažirati odvjetnika ili javnog bilježnika.

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt smatra da će to ubrzati proceduru, odnosno građanima će je olakšati, dok će u gruntovnicama biti daleko manje gužve.

'Više se neće morati čekati u redovima, već možete otići kod bilo kojeg odvjetnika ili javnog bilježnika. Još 2005. predložila sam uvođenje elektroničke gruntovnice. Vodila sam se tad modelom zemljišno-knjižnog sustava u Bavarskoj. Kad dođete u gruntovnicu u München, tamo nema nijedne stranke, sve se rješava elektroničkim putem', rekla je za tportal Škare Ožbolt.

Elektroničko podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige putem odvjetnika i javnih bilježnika započelo je 2017. godine, a tijekom pandemije COVID-19 broj podnesenih prijedloga elektroničkim putem prešao je 50 posto svih podnesenih prijedloga.

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić prilikom predstavljanja zakonskih izmjena u Saboru je naglasio, piše Hina, da će ukupni iznos sudske pristojbe za podnošenje prijedloga putem javnih bilježnika biti manji u odnosu na dosadašnje troškove, no dio medija imao je drugačiju računicu.

'Javnobilježnička naknada je 80 kuna plus PDV, što bi u ukupnosti bilo 225 kuna. To je do sada bilo 250 kuna', rekao je u listopadu Salapić.

Mediji, međutim, pišu da će građanin, koji je do danas za predaju ovjerenog brisovnog očitovanja plaćao 50 kuna, od danas plaćati 125 kuna, tj. 16,60 eura nagrada javnom bilježniku, na što još idu PDV i sudska pristojba.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave tvrde suprotno kako ovo pravilo koje je stupilo na snagu s izmjenama Zakona o zemljišnim knjigama neće izložiti građane povećanom trošku, nego će čak nešto uštedjeti.

Iznose podatak da je trošak predaje prijedloga neposredno na sudu iznosio 33,18 eura, a isto je toliko koštao ako se predao putem pošte, s time da bi ga uvećao trošak poštarine. Sada će ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika iznositi 29,86 eura.

Podsjećaju da se za elektroničke prijedloge plaća 50 posto pristojbe, a da je Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi određeno da se za postupke za koje se do sada nije naplaćivala sudska pristojba neće naplaćivati ni javnobilježnička nagrada.

Javnobilježnička tarifa za podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu iznosi 8 bodova (što je 10,62 € bez PDV-a, a s PDV-om 13,27 €), dok sudska pristojba iznosi 16,59 € (sa 33,18 € je smanjena na 16,59 € jer za elektroničke prijedloge iznosi 50 posto) čime je ukupan iznos troškova za predaju prijedloga elektronički putem javnog bilježnika 29,86 €.

'Uredi javnih bilježnika i odvjetnika prostorno su raspoređeni po teritoriju čitave Republike Hrvatske što znači da će navedena usluga građanima biti još dostupnija u odnosu na prethodno zakonsko uređenje. Novo zakonodavno uređenje ima za cilj osigurati veću ažurnost zemljišnih knjiga, ali i ubrzati zemljišnoknjižne postupke, budući da su navedene izmjene osigurale vođenje zemljišnih knjiga u cijelosti u elektroničkom obliku (glavne knjige i zbirke isprava), elektroničke zemljišnoknjižne predmete u redovitim postupcima te cjelokupno elektroničko provođenje postupaka u zemljišnim knjigama', zaključuju u Ministarstvu pravosuđa i uprave.