Od 8. prosinca svi vinari koji plasiraju svoje proizvode na tržište Europske unije morat će na bocama jasno istaknuti sve sastojke dodane tijekom procesa nastanka vina, kao što su sumporni dioksid, šećer, bojila, kvasac, kiseline, aditivi, alergeni. Provjerili smo kako će to funkcionirati, kako se pripremaju hrvatski vinari i ima li na pomolu hrvatskih rješenja povodom uredbe EU-a o novom označavanju vinskih etiketa
Prije više od 20 godina usvojene su EU oznake sastojaka i nutritivnih informacija na pakiranoj hrani. No i prije toga mnogi proizvođači počeli su navoditi sastojke, ne bi li potrošače pružili informacije o tome što se sve nalazi u hrani koju kupuju. Proizvođači alkoholnih pića, bilo da je riječ o pivu, jačim alkoholnim pićima ili vinu, uspjeli su izbjeći navođenje sastojaka i podataka o nutritivnoj vrijednosti na etikama boca.
No Europska unija tome staje na kraj, barem što se tiče vina. Naime, od 8. prosinca svi vinari koji plasiraju svoje proizvode u EU-a morat će na bocama jasno istaknuti sve sastojke dodane tijekom procesa nastanka vina, kao što su sumporni dioksid, šećer, bojila, kvasac, kiseline, aditivi, alergeni. Svako vino proizvedeno i/ili označeno od tog datuma, 8. prosinca, morat će zakonski prijaviti sve te informacije.
Svako izostavljanje ili lažiranje informacija tretirat će se kao prijevara potrošača, a s tim će se izazovima suočiti i trgovci vinima, prodavači i sommelieri, jer bez barem površnog poznavanja procesa proizvodnje vina, nije lako razumjeti što koji sastojak uopće radi u vinu, zašto je dodan i što njegova prisutnost znači za vino.
Osim toga, morat će na deklaracijama dostaviti potpune informacije o hranjivim vrijednostima – kao što je slučaj za bilo koji prerađeni prehrambeni proizvod – poput količine soli, šećera, ugljikohidrata i kalorija. Iako će na etiketi biti obvezno navesti udio alkohola, potencijalne alergene, veličinu boce i energetsku vrijednost, podaci o nutritivnoj vrijednosti i sastojcima mogu se pohraniti online, te im se može pristupiti putem QR koda na boci vina.
Na web stranicama s podacima o sastavu vina ne smiju se nalaziti bilo kakvi drugi podaci osim navedenih, što znači da tu nema mjesta za reklame ili prikupljanje podataka.
U uredbi se vino izdvaja zato što se, unatoč pokrenutom pravnom procesu EU-a prije deset godina, vinska industrija opirala dobrovoljnom uključivanju tih informacija na etiketu, tvrdi Decanter. Za razliku od vinarske industrije, 70 posto proizvođača piva – kao i mnogi proizvođači jakih alkoholnih pića – već dobrovoljno dodaju ove informacije na svojim proizvodima.
A kako se pripremaju hrvatske vinarije?
Iz Iločkih podruma, jedne od najvećih hrvatskih vinarija čije se vino poslužuje i na britanskom dvoru, kažu nam da je po njima ta uredba dobra i potrebna jer će tako konzumenti njihovih vina na uvid imati podatke o nutritivnim vrijednostima, potencijalnim alergenima u vinu i ostalim podacima.
'Znamo da se osim dodanih supstanci u vinu mogu razviti i prirodne supstance, koje izazivaju različite (opasne) alergijske reakcije kod osjetljivih konzumenata. Kako do sada nije bila obveza proizvođaču navoditi potencijalne alergene, postojala je veća opasnost pojave alergijskih reakcija kod konzumenata vina.
S obzirom na to da je vino prehrambeni proizvod, onda je logično da su navedeni podaci potrebni, kao i na ostalim prehrambenim proizvodima. Olakšano nam je time što nećemo na etiketi morati navoditi sve podatke, nego će konzumenti naših vina, uz pomoć QR koda, moći očitati e-etiketu i tako odabrati vino koje će im biti sigurno za konzumaciju', kaže nam Vesna Štajner, voditeljica odnosa s javnošću Iločkih podruma.
Najizglednije je, dakle, da će koristiti koristiti QR kod na etiketi za očitanje e-etikete, s podacima o dodanim aditivima i nutritivnim vrijednostima vina. Na samoj etiketi će, kaže Štajner, uz postojeće podatke o udjelu alkohola i veličini boce, dodati potencijalne alergene u vinu i energetsku vrijednost vina.
Za uredbu su se počeli pripremati nedavno, točnije dogovarati kako će u prosincu prikazati potrebne podatke. Osim manje izmjene zadnje etikete na boce, kažu da su zbog uredbe mogući i veći troškovi za dodatno opremanje njihova laboratorija gdje će, uz postojeće, raditi i dodatne analize. 'No, imamo još dovoljno vremena točno razraditi načine na koje ćemo ovu uredbu europskog Parlamenta i Vijeća primjenjivati', zaključuje Štajner.
Iločki podrumi imaju 250 stalno zaposlenih i godišnje proizvedu četiri milijuna litara vina. Također, imaju 350 hektara vlastitih površina, a otkup vrše s dodatnih 300 hektara kooperanata isključivo s tog područja.
Hrvatsko rješenje za vinare
Da je nova regulativa EU-a o označavanju vina prema Uredbi (EU) 2021/2117 dobrodošla te da će koristiti i potrošačima i proizvođačima, smatra i Zlatko Jelačić, čelnik zagrebačke tvrtke ED Solutions koja se bavi razvojem rješenja sljedivosti u opskrbnom lancu u, među ostalim, duhanskoj, prehrambenoj, tekstilnoj i automobilskoj industriji.
Tvrtka je, naime, već pripremila rješenje za vinare – TrakkeyWine, e-oznake za vino s popisom sastojaka i s informacijama o nutritivnim vrijednostima za vina i aromatiziranih pića na bazi vina. 'Hrvatskim vinarima dajemo potpuno besplatan pristup sustavu za izradu dodatnih etiketa u osnovnom obimu dovoljnom za sve naše vinare', navodi Jelačić.
Rješenje, dakle, koristi elektroničke oznake u obliku QR kodova. QR kodovi dodani fizičkim etiketama u sustavu se koriste kao pokazivači na mjesto gdje potrošači mogu saznati dodatne informacije o vinu, kao što su sastojci, alergeni, nutritivne informacije, godina berbe, datum punjenja, sorta grožđa i podrijetlo. QR kod se koristi samo kao usmjerivač na mrežno mjesto gdje se nalaze pohranjeni detaljni podaci o vinu o kojem kupac želi saznati nešto više. Dio podataka i dalje ostaje na samoj etiketi boce vina, a dio se, dakle, prebacuje u svojevrsnu e-etiketu.
'QR kodovi su praktičan način za pružanje ovih informacija potrošačima, jer ih potrošači mogu skenirati svojim pametnim telefonom ili tabletom kako bi im pristupili brzo i lako. Isto tako su cjenovno prihvatljivo rješenje za vinare, jer ne zahtijevaju značajniju promjenu fizičkih etiketa i dodatne investicije, tvrdi Jelačić, dodajući: 'Unos podataka zapravo ovisi o samim vinarima, a mi im pružamo infrastrukturu za to'
Rješenje za označavanje vina pripremili su u vrlo kratkom roku, jer se naslanja na njihovu univerzalnu platformu sljedivosti proizvoda nagrađenu na FDA Food Traceability Challengeu.
Njihovo rješenje je, nastavlja Jelačić, dostupno iz oblaka usluga te je jednostavno za korištenje i ne zahtijeva nikakvo tehničko znanje. 'Sustav koristi vodeće industrijske standarde sigurnosti za zaštitu podataka naših korisnika i potpuno je usklađen s Uredbom. Informacije na takvoj digitalnoj etiketi mogu se jednostavno ažurirati bez potrebe za ponovnim tiskom fizičkih etiketa, a mogu se i prevesti na sve tražene službene EU jezike', navodi.
Sustav mora slijediti stroge regulative Uredbe vezano uz označavanje, pa je tako i koncipiran. 'To znači da su sve dodatne informacije dostupne na glavnom webu naše sustava – vino.ed.hr i wine.enseso.com gdje se svi mali vinari koji proizvode do 20 različitih proizvoda mogu besplatno registrirati i kreirati svoje elektroničke etikete', kaže Jelačić.
Trenutno su, kaže, u velikoj kampanji promocije rješenja na regionalnoj vinarskoj sceni, a kontaktiraju s 50-tak regionalnih udruga vinara širom regije. 'Upravo započinjemo i našu svjetsku kampanju, s obzirom na to da sva vina plasirana na tržište EU, bez obzira na porijeklo, moraju pružati iste informacije. To onda uključuje i zemlje porijekla poput Australije, Novog Zelanda, Čilea, Argentine, SAD-a, Južne Afrike i drugih', zaključuje Jelačić.