Potpisivanju ugovora o gradnji te pruge, koja se s 85 posto sredstava sufinancirana iz EU fondova, prisustvovali su i hrvatski premijer Zoran Milanović te ministri Branko Grčić i Siniša Hajdaš Dončić.

Riječ je o prvoj novoj pruzi u hrvatskoj željezničkoj infrastrukturi nakon gotovo 50 godina (zadnja Zadar-Knin 1967. godine), a njome će se jače povezati Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka županije i Zagreb.

Tom prugom će se i putovanje od Bjelovara do Zagreba smanjiti na oko jedan sat, što će pridonijeti kvaliteti putovanja prilikom dnevnih migracija putnika, ali i gospodarskom povezivanju.

Ugovor o izvođenju radova predstavnici HŽ Infrastrukture potpisali su s predstavnicima zajednice ponuditelja koju čine tvrtke Comsa S.A.U. iz Španjolske i H. F. Wiebe GmbH&Co iz Njemačke, a ugovor o provođenju nadzora nad radovima sa zajednicom ponuditelja koju čine SGS Adriatica, Investinženjering i švicarska tvrtka SGS SA.

Predsjednica Uprave HŽI Renata Suša istaknula je kako su su ponosni su pripremu tog projekta, započetu još 2003. godine, sada priveli kraju, zaključili ugovore, pribavili sredstva iz EU fondova i kreću s gradnjom, dodajući kako su svemu tome imali veliku podršku ministarstava prometa i regionalnog razvoja.

U ime konzorcija koji će raditi na gradnji pruge predsjednik Uprave tvrtke Comsa Jose Miarnau Montserrat naglasio je da vjeruje da je to početak duge suradnje s hrvatskim institucijama, obećavajući da će sve tvrtke uključene u konzorcij isporučiti kvalitetan rad i infrastrukturu.
Premijer Milanović je, pozdravivši pobjednike natječaja za taj posao, naglasio da su ti natječaji ozbiljni i strogi, ali i da pokazuju administrativnu i birokratsku sposobnost države da iz odradi.

Opsesija prijevoza automobilima

Spomenuo je da je Hrvatska imala jako dug put do EU-a, a iako su u međuvremenu otpali neki ideali, ostala je vjera da se s EU fondovima može puno toga napraviti.

‘Na kraju vidite da se mjera uspješnosti i smisla u EU, na sreću ili na žalost, vidi u tome koliko ste novaca uspjeli povući za projekte za dobrobit svoje zajednice i zemlje’, kazao je Milanović, dodavši da je tako i s ovom prugom.

To govori puno i o našoj opsesiji o modernom prijevozu automobilima koji znače slobodu, ali to ima i svoju ekološku cijenu, kazao je Milanović, dodajući da je tema ekologije i zaštite okoliša i za Hrvatsku, kao i globalno, sve bitnija.

‘Što se više ljudi bude vozilo vlakovima to će i okoliš biti zaštićeniji i na to u Hrvatskoj moramo dosta misliti’, poručio je.

Jako bitnim je ocijenio i što će se budućom novom prugom brže povezivati Bjelovar i okolica sa Zagrebom jer će to donijeti priliku i za razvoj i povezivanje gospodarstava.

Nisu svi uspješni u povlačenje novca iz EU

Vrativši se na važnost uspješnosti povlačenja novca iz EU fondova, Milanović je kazao ‘pustimo ideologiju, lijepe riječi i solidarnost, toga ima ili nema, ali novac je tu i treba ga iskoristiti’.

Tomu je dodao i da nisu sve vlade i države uspješne u crpljenju strukturnih fondova EU-a, ali je Hrvatska prošle godine, u prvoj godini punog članstva, u plusu od 200 milijuna eura.

‘Tu smo bili uspješni, usprkos kritikama, a za to su zaslužni stručni ljudi koji na tome rade, pa i u HŽ-u. Ova godina je još uspješnija jer je u prvoj polovici ukupan iznos realiziranih sredstava tri puta veći nego u istom razdoblju prošle godine’, kazao je Milanović.

Spomenuo je i hrvatsku infrastrukturu koja je u autocestama na visokoj svjetskoj razini, ali i po visokoj cijeni izgrađena, a nije bilo iz EU fondova.

Željeznice u tome zaostaju, ali Milanović vjeruje da će i s ovom novom prugom krenuti i drugi projekti za jačanje te infrastrukture.