"Propisivanjem minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikro poduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki te predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije", stoji u priopćenju Lipe.

Ministarstvo financija u četvrtak je pustilo u javnu raspravu prijedloge izmjena niza poreznih zakona, među kojima i nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima.

Između ostalog, Ministarstvo u sklopu toga predlaže povećanje koeficijenta s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom radi utvrđivanja mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem ima ugovoren rad u punom radnom vremenu, a istodobno je kod tog poslodavca član uprave ili izvršni direktor ili upravitelj zadruge.

Time bi se izjednačila ta mjesečna osnovica s onom za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta, koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih, pojašnjavaju iz Ministarstva.

Kako ističu iz Lipe, taj postupak, koji se službeno zove "propisivanje minimalne osnovice za obračun doprinosa za obvezna osiguranja", znači da država propisuje minimalnu vrijednost rada za neke djelatnosti i organizacijske oblike.

"Država to radi putem naredbe ministra financija o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja, koja se donosi za svaku za godinu a koja se sastoji od nekoliko tablica s arbitrarno definiranim koeficijentima za različite profesije i organizacijske oblike", kaže se u priopćenju.

Ministar financija Zdravko Marić u subotu je u Zadru izjavio kako se izmjenama zakona o doprinosima želi spriječiti zlouporabe uočene proteklih godina, napominjući kako se te zakonske izmjene ne odnose na one članove uprave, odnosno direktore, koji su prijavljeni u punom radnom odnosu i na puno radno vrijeme te neće biti nikakvih promjena za male i srednje poduzetnike.

Objašnjenje ministra financija da je cijeli postupak motiviran "zloupotrebama" određenog broja poduzetnika koji izbjegavaju plaćati svoje obveze za zdravstveni i mirovinski sustav, u udruzi Lipa smatraju posljedicom pogrešnog i štetnog razmišljanja i odnosa prema poduzetnicima, poručivši kako se radi "o umjetno stvorenom problemu i tipičnom ispoljavanju tzv. zakona neželjenih posljedica".

"Uzrok umjetno stvorenog problema leži u različitim poreznim stopama na dohodak (24 i 36 posto) i dobit 18 posto), koje motiviraju poduzetnike na isplatu svoje poduzetničke nagrade u što većoj mjeri kroz dobit a ne kroz plaću te u izdvajanjima za obvezno zdravstveno i mirovinsko osiguranje koja se deklarativno tretiraju kao "doprinosi", iako su u stvari porezi", ocjenjuje se.

Dodaju da ta izdvajanja, s izuzećem drugog mirovinskog stupa, nemaju oblik individualiziranog osiguranja te je vrijednost usluge koju poduzetnici dobiju u potpunosti, u slučaju zdravstva, ili u određenoj mjeri, kada je riječ o mirovinama, neovisna od iznosa i dužine trajanja uplata.

Kažu da mikro i mali poduzetnici, obrtnici i osobe u slobodnim zanimanjima stoga imaju prirodan poticaj za što manjim uplatama takvog oblika skrivenog oporezivanja.

"Udruga Lipa smatra da se ovaj umjetno stvoreni problem može riješiti isključivo smanjivanjem poticaja za "zloupotrebe" ujednačavanjem poreznih stopa, kao što su to učinile neke tranzicijske zemlje te ozbiljnom reformom sustava zdravstvenog i mirovinskog osiguranja u kojem bi se obvezni, minimalni dio deklarirao kao ono što u naravi jest – porezom – dok bi se ostatak prepustio individualiziranim oblicima dobrovoljnog osiguranja", poručuju iz Lipe.

Smatraju da takva reforma ne bi riješila samo ovaj "nazovi problem", već bi riješila i mnoge druge te bi građane i poduzetnike učinila motiviranijima i odgovornijima prema vlastitoj budućnosti.