'To je svojevrsna demografska mjera', dodao je Plenković, a prethodno je rekao da ovom mini poreznom reformom Vlada nastavlja s jasnom fiskalnom konsolidacijom.

'Dosad su porezna rasterećena iznosila oko četiri milijarde kuna, a ovim paketom će se omogućiti dodatno rasterećenje od 2,7 milijarde kuna', rekao je premijer Plenković predstavljajući promjene u sustavu PDV-a.

Premijer je naglasio da je Vlada u nekoliko mjeseci detaljno analizirala koji bi učinak bio konkretniji i učinkovitiji – smanjivanje opće stope PDV-a ili smanjivanje stope na samo neke proizvode.

'Izračunali smo da bi onim ljudima u Hrvatskoj koji imaju manja primanja bilo puno korisnije da se smanji PDV na namirnice poput svježeg mesa, voća, povrća i ribe, ali i pelena', rekao je Plenković.

'Smanjivanjem stope PDV-a na ovu kategoriju proizvoda na 13 posto postižemo konkretniji efekt za najširi broj naših sugrađana', pojasnio je premijer. Dodao je da to ne znači da su odustali od smanjenja opće stope PDV-a i taj je potez najavio za početak 2020. godine.

'Tako da jednim racionalnim, razumnim pristupom nastojimo postići optimalno rješenje, koje pokazuje jednu socijalnu osjetljivost i koje će vjerujem biti dobro prihvaćeno', zaključio je Plenković.

Osvrnuvši se na smjernice ekonomske i fiskalne politike za iduće tri godine, koji je Vlada u četvrtak donijela, Plenković je istaknuo da je ključna poruka da Vlada nastavlja s vrlo jasnom, čvrstom fiskalnom konsolidacijom.

Ministar financija Zdravko Marić naglasio da PDV ima regresivni efekt, što znači da svi plaćaju jednak iznos prilikom kupovine. 'Kako dobar dio građana ne plaća porez na dohodak, ovim potezom najveći naglasak je stavljen na ovaj porezni oblik kako bi se smanjio navedeni regresivni efekt', pojasnio je Marić.

Podsjećajući da su u poreznoj reformi smanjene stope PDV-a i za isporuku električne energije i odvoz smeća, Marić je ustvrdio da se s tim smanjenjem za stanovanje te planiranim smanjenjem stope PDV-a za svježe voće i ribu te voće i povrće, 'dolazi do iznosa od gotovo dvije trećine potrošnje prosječne hrvatske obitelji s najnižim dohotkom'.

Što se tiče doprinosa na plaću Marić je potvrdio da će se ukinuti doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinos za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto dok će se istovremeno povećati doprinos za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,5 posto.

'Za poslodavce to znači rasterećenje sa 17,2 na 16,5 posto odnosno 100 milijuna kuna', rekao je Marić.

Prema izračunu tportala, izmjenama u stopama doprinosa za većinu zaposlenih neto plaće mogle bi porasti od 15 do 30 kuna. Zaposlenom s neto plaćom od 4.000 kuna povišica bi iznosila 17 kuna, a onome s prosječnom hrvatskom plaćom (6.352 kune) 31 kunu. Nešto veći rast mogu očekivati građani s plaćama iznad prosjeka. Primjerice, zaposlenom samcu s primanjima dvostruko većim od prosjeka plaća bi porasla oko 70 kuna.

Pritom treba naglasiti da se predloženim rasterećenjem tek otvara prostor za povećanje plaća, a hoće li i u kojoj mjeri do njega doći, ovisi to o odluci poslodavca.

Kada je riječ o porezu na dohodak, Marić je rekao da više od polovice djelatnike nije u sustavu zbog olakšica i umanjenja.

U isto vrijeme manje od polovice stanovništva je u sustavu, s tim da je jedan mali broj obveznika, njih oko 26.000 zahvaćen najvišom poreznom stopom od 36 posto.

Porezno opterećenje ove kategorije obveznika osjetno će se smanjiti pomicanjem porezne osnovice za oporezivanje po stopi od 36 posto sa 17.500 tisuća na 30.000 kuna.

'Time ciljamo prema viskoobrazovanim kadrovima, prema ICT-u, medicini, farmaciji', rekao je.Marić

Ovom izmjenom menadžeri i visokokvalificirani stručnjaci s izrazito visokim plaćama (tri prosječne plaće i više) mogu očekivati značajan rast neto plaće.

Novine se predviđaju i kod paušalnog oporezivana prije svega privatnih malih iznajmljivača u turizmu. 'Kod njih način i obračun ukupnog iznosa datira još iz 2004. godine, a rađen je na temelju zauzetosti jednog kreveta s 35 noćenja, uz prosječnu cijenu po noćenju od sto kuna. No, okolnosti su se bitno promijenile', rekao je Marić, najavljujući da bi se zakonom sada definirale najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje dok bi se sam iznos prepustio lokalnim jedinicama.

Kako je najavio, nakon današnjeg predstavljanja poreznih izmjena one će ići u prethodnu procjenu, a sredinom kolovoza paket zakona koje to reguliraju ići će u javno savjetovanje, koje će trajati dva-tri tjedna. Tako bi ti zakonski prijedlozi u Vladinoj proceduri i na sjednici Vlade bili u drugoj polovici rujana, ići će u dva saborska čitanja te bi stupili na snagu 1. siječnja 2019. godine.