Zakon o postupku primopredaje vlasti obvezuje članove nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava u kojima država ima većinski udio, baš kao i dio državnih dužnosnika, da podnesu ostavke petnaest dana nakon primopredaje vlasti kako bi ih Vlada dana razriješila ili ponovno imenovala. Primopredaja vlasti obavljena je 23. prosinca, ostavke su trebale biti kuvertirane do 6. siječnja, a rok od 60 dana nakon toga istekao je 6. ožujka.

Isti zakon ne propisuje kaznu za sporu Vladu, uostalom, jasno je da država kao vlasnik može u svaka doba promijeniti uprave i nadzorne odbore prema odredbama Zakona o trgovačkim društvima, no odugovlačenje pokazuje ležeran odnos vlasti prema zakonima i nemogućnost dogovora među koalicijskim partnerima. Osim toga, ovakva situacija otežava funkcioniranje tvrtki, u kojima vodeći ljudi odbijaju preuzeti odgovornost za pojedine odluke čekajući smjenu, ili naprosto energiju umjesto na posao troše na borbu za očuvanje ili osvajanje pozicija.

Kadroviranje Milanovićeve vlade u javnim poduzećima po političkom ključu od početka je bilo sporno, sjetimo se samo Srećka Ferenčaka koji je na kraju ipak ostao bez funkcije, a sada je postalo i sporo jer se očito koalicija ne može dogovoriti oko podjele direktorskih mjesta.

Kako je tportal nedavno pisao, kadrovske promjene još uvijek nisu provedene u desetak državnih poduzeća (Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta, Plovput, ACI, Jadrolinija, Croatia osiguranje, Croatia airlines, HRT i Odašiljači i veze, Ina.).