Pitanje rada, tj. nerada nedjeljom u Hrvatskoj se poteže od samostalnosti zemlje. Koplja se lome između prava na rad, zaštite radnika, vremena za obitelj i sličnih nesuglasica. Ovaj put, kažu nam trgovci i ljudi iz struke, odgovor na pitanje treba li braniti rad nedjeljom vrlo je jednostavan jer smo u nezabilježenoj krizi, borimo se za svaki postotak gospodarskog rasta i živimo u izvanrednim vremenima zbog pandemije koronavirusa.

'Često ćete čuti argument da je u Austriji nedjeljom sve zatvoreno. Kad mi budemo imali kapitalnu snagu poput Austrije, kad naše obitelji budu imale plaće kao austrijske obitelji, ja ću biti prvi za zatvaranje trgovina nedjeljom', kaže tportalu Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.

Denis Čupić, direktor najvećeg domaćeg trgovačkog centra Westgate, na istom je tragu i pita se zašto mi, kao 'katolička zemlja', branimo rad nedjeljom dok 'najkatoličkija zemlja na svijetu', Italija, s tim nema problema. 'U nedjelju između ostalog rade gift shopovi u Vatikanu, a i trgovine koje su u sklopu katedrala, recimo u Firenzi', kaže nam Čupić.

Zabrana rada nedjeljom, objašnjava Čupić, ne treba nam, niti je pametna i na kraju krajeva past će na Ustavnom sudu, kao što je pala 2004., a ako bude trebalo, naći će se i pred Europskim sudom. On i grupa 20 velikih trgovaca već su angažirali dva odvjetnička ureda koja se bave ovim problemom:

'Zabranom stvaramo nejednakost za dio poduzetništva. Pozivamo se na Europsku direktivu o radnom vremenu, koju je davno prva počela citirati Marijana Petir, a ta je direktiva pala na Europskom sudu još 1998. Svaki pošteni poslodavac zaštitit će radnika i to se radi Zakonom o radu. Svi koji rade nedjeljom trebali bi biti pošteno plaćeni, treba postojati jasan konsenzus o tome hoće li nedjelja vrijediti 50 ili 100 posto.'

Na temu neradne nedjelje, dodaje, ne razgovara se ozbiljno ni u HUP-u već više od godinu dana, otkad je na čelo te udruge došao Damir Zorić:

'U HUP-u nismo imali jedinstven stav, nismo znali reći da ovo nije trenutak za neradnu nedjelju. Nema nikoga da kaže da ćemo razgovarati o tome nakon pandemije, kad budemo znali kamo idemo i kad budemo pametniji.'

Trgovina, objašnjava za tportal Čupić, plaća najveće komunalne naknade, a nema nikakva umanjenja poput industrije i turizma i istovremeno posluje s najmanjim maržama.

'Hrvatska plaća i najviši PDV u okruženju, u Austriji je PDV 20 posto. Sve plaćamo i isplaćujemo plaće, a sad zabranama rada gledamo kako da potjeramo ljude na online trgovinu, da još više zarade ode u Rumunjsku, Mađarsku ili Njemačku. Sve treba urediti Zakonom o radu, on treba biti jednak za sve sektore', kaže Čupić.

Školnika zanima zašto se ne govori i o drugim granama koje rade vikendima, poput ugostiteljstva ili kladionica:

'Zalažemo se za to, ako idemo u regulativu, da reguliramo rad Zakonom o radu, a ne Zakonom o trgovini. Ako netko hoće raditi, treba mu dati da radi i za to ga pošteno platiti. Stav je javnosti da smo po snazi gospodarstva zadnji u Europi i da treba raditi te da rad treba biti nagrađen. Tržište najbolje štiti radnika i to smo svi shvatili kad je nestalo radnika u svim sektorima.'

Kod njega u Emmezeti, dodaje, radnik u prosjeku radi 25 nedjelja godišnje i pita se u čemu je razlika između 16 ili 25 radnih nedjelja.

'Retorika socijalnih partnera je takva da svi rade sedam dana u tjednu, da trebaju zaštitu i da nitko nikad nije kod kuće. Trebalo bi pitati mlade kad odlaze preko granice bi li ostali u Hrvatskoj da imamo veću gospodarsku aktivnost, prihode i plaće. Društvo može odrediti kako će živjeti, nitko to ne osporava, ali onda se ne smije zanovijetati da nam je gospodarstvo loše, a već smo sad, sportskim žargonom, u drugoj europskoj ligi, mi i Bugarska smo u zoni ispadanja iz EU-a.'

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca podsjećaju nas da trgovci nemaju jedinstven stav po pitanju rada nedjeljom, no i da je zajedničko mišljenje da nije dobar trenutak za zabrane u bilo kojem smislu jer se trgovina nije oporavila od posljedica zatvaranja i pada prodaje uzrokovanih restrikcijama koje je propisivao Stožer civilne zaštite.

'Hrvatska se nalazi u razdoblju najveće krize u posljednjih 25 godina i sada nam je važnije nego ikad ponovno pokrenuti gospodarsku djelatnost te osigurati uspješnu turističku sezonu. S obzirom na udio trgovine i turizma u našem BDP-u, nije pametno ograničavati rad tim sektorima u kontekstu krize u kojoj se nalazimo jer ćemo time samo produljiti oporavak i usporiti toliko željen rast i pomak sa začelja EU-a', priopćeno nam je iz HUP-a.

I u Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu nam da nema jedinstvenog stava trgovaca oko rada nedjeljom, osim stava da je potrebna adekvatna briga za radnika.

Ističu pak da je tijekom pandemije zaključak održanih sastanaka u HGK-u bio da se moguća regulacija rada odgodi jer cjelokupno gospodarstvo posluje u otežanim uvjetima.

'Ističemo da je godišnji promet u trgovini na malo u 2020. godini, pod utjecajem pandemije, pao 5,8 posto u odnosu na 2019. godinu. Promet u trgovini na malo u prva tri mjeseca 2021. godine porastao je šest posto.'

Utješnu nagradu trgovcima koji žele raditi nedjeljama u petak je Hrvatskom saboru ponudio HDZ-ov Branko Bačić. On je poručio da je neradna nedjelja 'u tradiciji hrvatskog naroda i države', zbog čega će poslodavci sami moći odrediti koje će od njih raditi, a koje neće.