Prema u utorak objavljenim Vladinim Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2015. do 2017. godine, ukupni prihodi državnog proračuna u 2015. godini projicirani su u iznosu od 96,6 milijardi kuna, a rashodi 108,8 milijardi kuna.

Tako bi deficit proračuna s ovogodišnjih 15,6 milijardi kuna pao na 12,2 milijarde kuna, odnosno bio bi smanjen s 5 posto BDP-a u ovoj na 3,8 posto u 2015. godini.

Smjernicama predviđeni proračunski prihodi bi u odnosu na ovu godinu pali za 15,6 posto, a rashodi za 16,3 posto.

Naime, na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine. HZZO postaje izvanproračunski korisnik državnog proračuna na čiji financijski plan daje suglasnost Hrvatski sabor. Prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje, prihodi od participacije i dopunskog zdravstvenog osiguranja te ostali prihodi HZZO-a po posebnim propisima, isključeni su iz prihoda državnog proračuna. Ti prihodi, kao i rashodi koji se iz njih podmiruju sastavni su dio financijskog plana HZZO-a. U državnom proračunu iskazat će se transfer HZZO-u u iznosu od 2,4 milijarde kuna, sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Izdvajanje HZZO-a iz riznice vidjet će se i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna.

Tako i u proračunskim stavkama najavljenim u Smjernicama, Vlada kod prihoda najveći pad očekuje kod doprinosa, koji se predviđaju u iznosu od 23,3 milijarde kuna, što je za 43,8 posto manje nego u ovoj godini.

Najveći prihodi, od 55,8 milijardi kuna ili 1,8 posto više nego ove godine, predviđaju se kod poreza na robu i usluge. Pri tome se prihodi od PDV-a projiciraju u iznosu od 41,4 milijarde kuna, što je 1,9 posto više nego ove godine, a od posebnih porezna i trošarina Vlada projicira prihode od 12,7 milijardi kuna, uz godišnji pad od 0,3 posto.

Kod rashoda se Smjernicama u odnosu na ovu godinu najavljuje ukupno smanjenje za 21,3 milijardu kuna, od čega se najveći dio ili 19,6 milijardi kuna odnosi na izdvajanje HZZO-a. Preostalo smanjenje u iznosu od 1,7 milijardi kuna odnosi se na smanjenje rashoda za zaposlene od 646 milijuna kuna, materijalnih rashoda za 518 milijuna kuna, pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna za 372 milijuna kuna te rashoda za nabavu nefinancijske imovine od 198 milijuna kuna.

Projekcije iz Smjernica tako govore da bi rashodi za zaposlene sa 21,6 milijardi kuna u ovoj u idućoj godini trebali iznositi oko 21 milijardu kuna, a Vlada u tom dokumentu najavljuje i da će, ako se do svibnja iduće godine ne pokažu pozitivni rezultati aktivnosti kojima je cilj smanjenje rashoda za zaposlene, Ministarstvo financija u lipnju predložiti Vladi smanjenje osnovice za odgovarajući postotak s primjenom od početka srpnja iduće godine.

Pred Vladom će se na sjednici u četvrtak naći i više zakonskih prijedloga, primjerice izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Zakona o područjima posebne državne skrbi, Zakona o komunalnom gospodarstvu, itd.