Premda je prije 12 dana stupilo na snagu ukidanje 'mobilnog harača', koji je kao jednu od antirecesijskih mjera uvela pa kasnije ukinula vlada Jadranke Kosor, nakon neslužbenih najava koje su se pokazale točnima i vlada Zorana Milanovića odlučila je na današnjoj sjednici po hitnom postupku uvesti ili, bolje rečeno, vratiti operaterima naknadu od šest posto osnovice prihoda ostvarenog od pruženih prihoda, koju će uplaćivati u državni proračun.

Vlada predlaže da Zakon o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama stupi na snagu danom objave u Narodnim novinama čime bi naplata naknade mogla početi već u veljači

Razlog za tu odluku je, objašnjavaju u Vladi, značajniji fiskalni učinak kojim će se osigurati redovit priljev sredstava u državni proračun, a smatraju da predloženi zakon ne bi trebao imati značajniji utjecaj na standard stanovništva s obzirom da se ne radi o kategoriji potrošnje koja služi za osnovne životne potrebe te ne bi trebao negativno utjecati na razvoj tržišta elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

Analizom je, napominju, utvrđeno da bi se njegovom primjenom u proračun trebalo sliti oko 300 milijuna kuna godišnje, a na snazi bi trebao ostati do 30. lipnja 2013, odnosno do ulaska u Europsku uniju.

'Moguće su u međuvremenu i neke korekcije', napomenuo je premijer Zoran Milanović, ali nije kazao koje, nego istaknuo: 'Potpuno smo svjesni, znamo što radimo. Motivi i koncept su nam jasni, u vremenima krize potrebna je veća solidarnost, a mobilni operateri imaju velike profite. No to nije naš jedini motiv, da jest - bila bi to distorzija tržišne utakmice.' 'Motiv je, između ostalog, da se smanje cijene mobilnih usluga te da ih se potakne na daljnje investicije. Ovo nije penalizacija, a očekujemo interakciju s njima', istaknuo je Milanović.

Ozbiljni razgovori oko podjele tereta i investicija

Da očekuju ozbiljne razgovore, potvrdio je i prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić, koji je naglasio da će u snažnom investicijskom ciklusu biti oslobođeni poreza na investiranu dobit te da će se voditi računa da se porezna opterećenja proporcionalno raspodijele. 'Ni Vlada nije bez grijeha', priznao je Čačić, dok je ministar financija Slavko Linić kazao da su mobilni operateri već uputili svoje prijedloge da se putem HAKOM-a objavi natječaj za koncesije na radiofrekvencijama spektra digitalne dividende. Naknade od tih koncesija mogle bi biti negdje u visini tih šest posto posebnog poreza, kazao je Linić, a Čačić dodao da su voljni obvezati se na investicije koje su dosad bile potpuno zapuštene i to posebno u optičkom kabliranju, gdje ima prostora za ulaganja od 4,5 milijardi eura.

'Za visoke profite telekom kompanija zaslužna je i kvalitetna infrastruktura koja je izgrađena kroz protekla desetljeća, kao i poslovni ambijent koji su naslijedili', podsjetio je Milanović. 'Može se raspravljati je li 300 milijuna kuna godišnje puno ili malo, ali taj bi novac, primjerice, bio dovoljan za zadržavanje 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji, koja su izgubljena u zadnje tri godine', istaknuo je Čačić.

Podsjetili su i da telekom kompanije, čiji se ukupni godišnji prihodi kreću između 13 i 15 milijardi kuna, nisu kod nas htjele primijeniti odluku Europske komisije o ujednačavanju roaminga na razini tri do četiri puta nižoj od hrvatske, već na roamingu ostvaruju ekstraprofite: 'U EU telekom kompanije s bitno nižim profitom prosječno ulažu 100 eura po glavi stanovnika, a u Hrvatskoj, gdje je znatno viši profit, prosječno ulaganje iznosi 55 eura po stanovniku', kazao je Čačić.