Time se sustav stambene štednje prilagođava tržišnim uvjetima, optimiziraju se fiskalni učinci te se postiže stabilnost sustava stambene štednje i omogućuje otvaranje dodatnog kreditnog potencijala kroz stabilan priljev depozita, smatraju u Ministarstvu, koje će mišljenja i prijedloge na predloženu uredbu prikupljati do 17. prosinca.

Kako navode, formula temeljem koje se računa varijabilni iznos državnih poticajnih sredstava temelji se na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost. Naime, u sustavu stambene štednje prosječni rok štednje je pet godina, a u bankarskom sustavu je značajno kraći oko 12 mjeseci.

Tako bi, prema prijedlogu, Ministarstvo financija određivalo postotak državnih poticajnih sredstava po formuli koja bi u obzir uzimala prosječnu kamatnu stopu na nove devizne depozite stanovništva kod banaka oročenih na razdoblje od 1-2 godine, a drugi element bio bi faktor stabilizacije kamatne stope, koji bi bio određen u odnosu na prinose po dospijeću na državne obveznice s preostalim rokom dospijeća od pet godina.

Sustav stambene štednje u Hrvatskoj je uveden od 1998. godine, a Ministarstvo podsjeća da je od uvođenja visina državnih poticajnih sredstava određena kao fiksni postotak, koji je do sada smanjivan kroz tri zakonske izmjene.

Tako je prvotno država na stambenu štednju, za uplate maksimalno u iznosu do 5.000 kuna godišnje, davala državne poticaje koji su najprije iznosili najviše 1.250 kuna godišnje, potom je taj iznosa bio smanjen na 750 kuna, a zatim na 500 kuna. Sukladno prošlogodišnjim izmjenama Zakona za uplate u ovoj godini neće se isplatiti državna poticajna sredstva.

Ministarstvo u obrazloženju uredbe navodi kako predlaže uvođenje varijabilnog postotka državnih poticajnih sredstava po uzoru na praksu država članica Europske unije koje imaju višegodišnje pozitivno iskustvo promjenjivog postotka poticaja na stambenu štednju (npr. Slovačka i Austrija).

Ističe i kako predloženo uvođenje varijabilnih poticaja na stambenu štednju predstavlja vrlo značajnu reformu samog sustava od uvođenja 1998. godine do danas.

Kao pozitivne učinke predložene promjene navodi stvaranje stabilnog zakonodavnog okvira kojim se osiguravaju pretpostavke za daljnji razvoj sustava stambene štednje, a time i dodatni pozitivan učinak na BDP i javne prihode, odnosno još veći povrat sredstava u državni proračun u odnosu na isplaćene poticaje, dugoročno stabiliziranje i optimiziranje sustava stambene štednje, čime se stvara povjerenje kod štediša koji su time motivirani na dugoročnu štednju. Također navodi i kako razvoj sustava stambene štednje ima pozitivan učinak na pokretanje građevinske industrije i malog poduzetništva te istovremeno suzbija sivu ekonomiju, itd.

Prema uredbi, ministar financija bi odlukom do 31. listopada tekuće godine odredio postotak državnih poticajnih sredstava za stambenu štednju prikupljenu u slijedećoj kalendarskoj godini, a iznimno bi, za stambenu štednju prikupljenu u 2015. godini, odluku donio do kraja ove godine, odnosno do 31. prosinca 2014.