Čak 55.000 hrvatskih građana koji su 2015. kredite u švicarskim francima konvertirali u kredite u eurima - ponovno razočarani. I to jučerašnjom odlukom Vrhovnog suda kojom je dužnicima odobreno samo pravo na zatezne kamate, a osporeno pravo na povrat preplaćenog iznosa na temelju promjene tečaja i kamata do trenutka konverzije. Apsurdno je što su tom odlukom nezadovoljne obje strane: i dužnici i banke
Nakon godina čekanja Jasna Čekada i dalje čeka. Na konverziju je, silom prilika, pristala, jer je time dogovorena daljnja otplata do tada preskupog kredita. No sve što je do konverzije, zbog nezakonito mijenjanja kamate i valutne razlike, preplatila banci, tadašnjim dogovorom - nije riješeno.
- Već 16 godina moja obitelj uredno otplaćuje kredit, bez dana kašnjenja, da pojednostavim, 55 tisuća eura, makar je to bilo u švicarcima. A mi nakon 16 godina uredne otplate još imamo 46.700 eura za platiti. Pa se ja pitam, a pitam i one suce Vrhovnog suda koji su neodlučni, kako da mi vratimo u preostalih 14 godina otplate ono što nismo uspjeli vratiti u 16 godina, kaže Jasna Čekada za Dnevnik HRT-a.
Zato je tužila banku i traži da joj vrati ono što je preplatila zbog tečajne razlike i nezakonite promjene kamate stope, i sve to uvećano za iznos zateznih kamata. Jučerašnja odluka Vrhovnog suda priznaje samo pravo na zatezne kamate do trenutka konverzije, a to potrošači nisu nikad ni tražili.
Zanimljivo, i banke su od Vrhovnog suda više očekivale.
'Ovo pravno shvaćanje nije u skladu s prethodnim pravnim shvaćanjem istog tog suda. Druga činjenica je da je u Hrvatskoj doneseno zakonsko rješenje na temelju kojeg su potrošači već obeštećeni u iznosu od 7,5 milijardi kuna', kaže direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.
Vrhovni sud ovom je odlukom stao na stranu banaka, smatra stručnjak za ustavno pravo Mato Palić s Katedre ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta Osijek.
'Vrhovni sud je zauzimajući pravno shvaćanje u čitavom nizu pitanja vezanim za švicarski franak pogrešno postupio i nadam se da će se to ispraviti ili na Ustavnom sudu ili u Hrvatskom saboru', kaže Palić.
'Nije uopće u skladu s pravom Europske unije, a pogotovo nije u skladu s dosadašnjom praksom hrvatskih sudova', dodaje.