Iako se proteklih dana govorilo kako je Vrhovni sud donio odluku o ujednačavanju sudske prakse u sporovima vezanim uz kredite u švicarskim francima, sve je demantirano. Naime, tu odluku tek treba donijeti prošireno vijeće Građanskog odjela tog suda
Hrvatska udruga banaka je sredinom tjedna poslala priopćenje u kojem navodi da dužnici koji su prihvatili konverziju kredita u švicarskim francima nemaju pravo na dodatno obeštećenje, pozivajući se na odluku Vrhovnog suda i tražeći ujednačavanje sudske prakse.
Nedugo zatim demantirali su ih iz Udruge Franak, ističući kako još uvijek ne postoji jednačeno pravno shvaćanje predmeta vezanih uz kredite u švicarskim francima koji se vode po hrvatskim sudovima. Spomenuli su kako je Vrhovni sud odaslao tri različita pravna shvaćanja.
Na kraju su s Vrhovnog suda poručili kako ta shvaćanja neće služiti za ujednačavanje sudske prakse. Ono će se provesti kroz prošireno vijeće Građanskog odjela Vrhovnog suda.
vezane vijesti
Neujednačena situacija
'Nakon što je prošle godine Sud Europske unije presudio da mehanizmi propisani nacionalnim pravom za ujednačavanje sudske prakse nisu u skladu sa pravom Unije, nije bilo osnove za zadržavanje suprotnih odluka vijeća Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske o pravnim shvaćanjima učinaka sporazuma o konverziji ugovora o kreditu u CHF u euro i u vezi s tim s pravima potrošača. Slijedom navedenog različite odluke su otpremljene sa Suda, što sigurno nije dobro za percepciju sudbene vlasti u očima javnosti. Daljnji postupak ujednačavanja prakse u ovim predmetima provest će se kroz prošireno vijeće Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske u skladu s Novelom Zakona o parničnom postupku iz 2022.', objasnili su za Lider s Vrhovnog suda.
Dodaju da je presuda Suda EU zakomplicirala situaciju. 'Naime, predmeti koji su otpremljeni sa Suda donijeti su u prijašnjem režimu Zakona o parničnom postupku koji nije propisivao postojanje proširenog vijeća. Na kraju, želimo istaknuti da smo više puta naglašavali da će presuda Suda EU-a u kratkom roku povećati stupanj neujednačenosti sudske prakse te da je bilo svrsishodnije da je ostavljen rok za prilagodbu našeg pravnog sustava u kojem bi se broj predmeta smanjio na podnošljivu mjeru. Naime, zadatak ujednačavanja sudske prakse, a što je ustavna uloga Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije isti kada treba ujednačavati 100.000 predmeta ili milijun predmeta', zaključili su.
