Šefica hongkonške vlade Carrie Lam nije u ponedjeljak donijela previše nade u potencijalno smirivanje situacije u višemilijunskom gradu nakon što su vikend obilježili masovni prosvjedi građana koji se protive novom zakonu o izručivanju osumnjičenika matici Kini. Bivša britanska kolonija uzavrela je u nedjelju u prosvjedima za koje mnogi procjenjuju da su bili najbrojniji još od povratka Hong Konga pod kinesku vlast prije 22 godine. Nakon završetka prosvjeda došlo je čak i do pojedinačnih nasilnih sukoba između prosvjednika i hongkonške policije.

Nekoliko stotina tisuća građana, a procjene se penju i do više od milijun njih, prosvjedovalo je na ulicama financijskog i trgovačkog središta protiv zakona kojim bi se građane Hong Konga moglo izručivati matičnoj Kini jer strahuju da bi se on mogao primjenjivati i za političke protivnike Pekinga. Prema aktualnom prijedlogu, matica Kina, Tajvan i Makao imali bi pravo tražiti izručivanje građana Hong Konga za koje se sumnja da su počinili zločine poput ubojstva ili silovanja. Kritičari prijedloga drže da se time građane Hong Konga izlaže manjkavom kineskom pravosudnom sustavu i da se tako dodatno smanjuje sudska neovisnost bivše kolonije.

Velika Britanija vratila je Hong Kong pod okrilje Kine 1997. godine, a osnovica tadašnjeg dogovora između dvije političke velesile bilo je obećanje da će Hong Kong idućih pedeset godina zadržati svoju samostalnost. Tadašnje strahovanje Velike Britanije od kineskog utjecaja na Hong Kong, uvođenja socijalizma i svega što karakterizira politički sustav matične države proizlazilo je iz nagađanja da će taj grad tada još relativno zatvorenoj kineskoj ekonomiji poslužiti kao glavna veza s ostatkom svijeta, odnosno za ostvarivanje kontakata s inozemnim kompanijama i drugim partnerima.

Jedna zemlja, dva sustava

Ta se predviđanja nisu ostvarila i Hong Kong je u međuvremenu, pod popularno prihvaćenom sintagmom 'jedna zemlja, dva sustava', barem formalno zadržao svoju samostalnost. Grad ima izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast i iako je u proteklih dvadesetak godina ostao dovoljno izvan glavnog fokusa centralne kineske politike, pa bi se moglo činiti kako je Peking održao obećanje, središnje kineske vlasti nisu se nimalo libile s vremena na vrijeme 'pokazati mišiće'.

Tako se kroz godine ipak može vidjeti jačanje utjecaja Pekinga, posebno u procesima o kojima ovisi kreiranje politike u Hong Kongu i njeno provođenje. Razni takvi potezi s vremena na vrijeme izazivali su prosvjede na ulicama grada, a do ove nedjelje najveća i najpoznatija takva pobuna bio je niz prosvjeda poznatih pod imenom 'kišobranska revolucija', koji su obilježili posljednja tri mjeseca 2014. nakon uvođenja promjena u načinu na koji se u Hong Kongu bira izvršna vlast.

Prema prijedlogu zakona koji je izazvao najnovije nezadovoljstvo građana, o svakom zahtjevu za izručenjem odlučivalo bi se pojedinačno, a hongkonške vlasti tvrde da će tamošnji sudovi imati posljednju riječ u tome hoće li se zahtjev za izručenjem izvršiti ili ne te da oni osumnjičeni za političke ili vjerske zločine neće biti izručivani. Vlasti su također pokušale primiriti javnost obećanjem da će se izručivati samo bjegunci kojima prijeti kazna od najmanje sedam godina zatvora.

Čelnica vlade Carrie Lam, koja se na toj poziciji nalazi nepune dvije godine, nastojala je u ponedjeljak postići pomirljiv ton obećavajući da će poslušati kritičare kontroverznog zakona, no istovremeno inzistirajući da neće odustati od njega i da neće podnijeti ostavku koju su od nje tražili prosvjednici. Novi zakon bi se na raspravi u hongkonškom parlamentu trebao naći u srijedu, a mnogi strahuju da će već do kraja mjeseca biti u primjeni.

Prijedlog zakona postao je aktualan nakon što je devetnaestogodišnji građanin Hong Konga navodno usmrtio svoju trudnu dvadesetogodišnju djevojku kad su lani u veljači boravili na odmoru na Tajvanu. Osumnjičeni je tada pobjegao s Tajvana i vratio se u Hong Kong. Tajvanski dužnosnici su od Hong Konga zatražili pomoć u izručenju osumnjičenog, no u Hong Kongu su kazali da ne mogu ispuniti njihov zahtjev jer između dva teritorija ne postoji sporazum o izručivanju.

Tajvanske vlasti su, kao odgovor i kao svojevrsno slaganje sa stavovima prosvjednika, najavile da neće tražiti izručenje pod novim zakonom te traže od Hong Konga da spomenuti slučaj tretira zasebno. Predsjednik Tajvana Tsai Ing-wen u ponedjeljak je porukom otvoreno podržao prosvjede i 'želju građana Hong Konga za slobodom, demokracijom i ljudskim pravima'.

Visoka cijena smanjenja neovisnosti

Protivljenje novom zakonu u Hong Kongu okupilo je razne slojeve društva, od običnih građana, preko međunarodnih udruga, do sudaca, čak i tajkuna. Odvjetnici su sredinom tjedna također odijevanjem crne boje prosvjedovali protiv prijedloga zakona, a sve ove grupe povezuje jedinstveno nepovjerenje prema pravosuđu matice. Tvrdi se da osumnjičeni u Kini redovito prolaze torturu i mučenja, da ih se zadržava bez razloga, da se iznuđuju priznanja te da im se onemogućava pristup odvjetnicima i braniteljima. Centralne kineske vlasti brane prijedlog zakona tvrdnjom da se radi tek o formalnosti kojoj je namjera zatvoriti rupe u dosadašnjim zakonima, no politički disidenti strahuju da se radi o alatu kojim će ih se ušutkivati.

Potencijalne posljedice za Hong Kong idu i puno dalje od mogućnosti da se građane izručuje kineskom pravosudnom sustavu zbog političkih ili vjerskih zločina. U nizu međunarodnih odnosa i sporazuma Hong Kong se smatra zasebnim entitetom u odnosu na matičnu Kinu. Smanjenje neovisnosti moglo bi dovesti do toga da se Hong Kong počne smatrati sastavnim dijelom matičnog teritorija, što znači i da bi niz međunarodnih trgovačkih sporazuma i dogovora koji vrijede za Kinu počeo vrijediti i za Hong Kong. To bi značilo uvođenje viza za građane, uvođenje carina za trgovce i još mnogo više dalekosežnijih posljedica. Trgovanje s inozemstvom, što je glavna gospodarska osnovica Hong Konga, bilo bi bitno otežano, a situaciju bi mogli iskoristiti konkurentski gradovi poput Singapura i drugih.