Aleksandar Vučić u srijedu navečer izjavio je da je Srbija pred najtežom krizom od Drugog svjetskog rata, zbog čega je odlučio zabraniti izvoz kukuruza, brašna, ulja i pšenice. Već u četvrtak, nakon što se pretpostavilo da je Vučićeva zabrana možda politički spin, postaje jasnije da situacija nije tako dramatična kako je predstavlja srbijanski predsjednik
Vučić je naime izjavio da su ovog tjedna prema Srbiji došli zahtjevi za izvozom čak 200.000 tona pšenice, a oni u zalihama imaju 800.000 tona: 'Svakog dana mjerimo koliko imamo da se ljudi ne bi brinuli ima li dovoljno za stanovništvo i za okruženje. Da imamo mi, a da nemaju ljudi u Skoplju, Podgorici, Bijeljini, nema smisla. Mi smo sistem spojenih posuda', izjavio je.
Insajderi s tržišta iznenađeni su Vučićevom izjavom te je doživljavaju kao politički motiviranu, s time da Hrvatska po pitanju prometa žitarica sa Srbijom niti ima velik promet, niti će osjetiti Vučićevu zabranu izvoza (koja još nije stupila na snagu).
vezane vijesti
Mati Brlošiću, bivšem dugogodišnjem šefu Hrvatske poljoprivredne komore, teško je uopće procijeniti koliko je Vučićeva izjava ozbiljna te misli da se zabranom izvoza žitarica iz Srbije u Hrvatskoj, srećom, ne bi promijenilo ništa.
'Jako je pozitivno to da je Hrvatska samodostatna kad je u pitanju proizvodnja žitarica, ne da je samodostatna, nego proizvodi i dvostruko više od godišnjih potreba. Zbog rata u Ukrajini može se očekivati i da će država kupovati više žitarica za strateške rezerve kako bi one mogle mjesecima trajati', uvodno nam kaže Brlošić i podsjeća da se HPK već godinama zalaže za to da Vlada poveća otkup i količinu žitarica koje se drže u rezervama.
Žetva će, kaže, za koji mjesec i Hrvatska je sigurna po pitanju žitarica te vjeruje da će hrvatski poljoprivrednici imati priliku prodati svoj urod državi, naravno ako cijene budu korektne.
'Nema tog sektora u kojem su cijene inputa porasle kao u poljoprivredi - gnojivo je četiri puta skuplje, gorivo je otišlo gore, rezervni dijelovi su dvostruko skuplji. Zbog toga će i cijene ujesen morati biti prilagođene i naši će poljoprivrednici radije prodati žitarice državi nego ih dati u izvoz', kaže Brlošić i zaključuje:
'U slučaju veće krize Hrvatska ne može zabraniti izvoz jer smo na zajedničkom tržištu EU-a, ali država može proglasiti pravo prvokupa poljoprivrednih proizvoda, kao što je to napravila Mađarska. Međutim ja ne vidim da ima potrebe za time.'
Podaci koje nam je dostavila Hrvatska gospodarska komora otkrivaju da je Hrvatska u 2020. izvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti od 143 milijuna eura, a uvezli smo robu vrijednu 140 milijuna eura. U prvih 11 mjeseci prošle godine izvoz u Srbiju vrijedio je 156 milijuna eura, a istodobno je uvezeno 166 milijuna eura vrijednih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.
Po uvozu, Srbija je osmo najvažnije tržište za Hrvatsku s udjelom od 4,9 posto svih uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Prva četiri mjesta drže Njemačka, Italija, Slovenija i Mađarska, svaka s po više od 10 posto udjela u ukupnom uvozu. Po pitanju izvoza, Srbija je peto najvažnije tržište za hrvatske tvrtke s udjelom od 6,3 posto. Uvjerljivo najviše hrane izvozi se u Italiju (20,8 posto), Sloveniju (14,8 posto) i Bosnu i Hercegovinu (10,6 posto).
Hrvatska je lani iz Srbije uvezla 100.000 tona pšenice ili sedam posto ukupnog uvoza, iz Srbije je također uvezeno 45.445 kukuruza ili 28 posto ukupnog uvoza, ali i 36.085 tona suncokretova ulja, što je čak 50,3 posto ukupno uvezenih količina. Najveći proizvođač ulja u Srbiji je Dijamant iz Zrenjanina, u vlasništvu Fortenova grupe. Upitani brinu li ih Vučićeve najave zabrane izvoza, tek nam kratko poručuju: 'Radimo procjene, ali u ovom trenutku ne vidimo većih problema.'
