Na 4. Susretu guvernera regije u Rovinju guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je kako su loši krediti (NPL) u Hrvatskoj narasli zbog usporavanja gospodarske krize, ali i zbog kreditnog buma prije krize. Najveći rast loših plasmana bilježi se u građevinarstvu i u poslovanju s nekretninama te su se kretali po stopi od oko 17 posto, a danas iznose 12 posto
'Dinamika NPL-ova se poboljšala, čak i ako se uzme u obzir situacija s frankom. U 2013. banke su otpisale milijardu kuna potraživanja, a već 2015. čak tri milijarde kuna loših potraživanja. Potražnja otkupa tih potraživanja je porasla, a tvrtke koje su to obrstile u EU sve više se okreću manjim tržištima poput Hrvatske. U 2016. spremaju se novi otpisi potraživanja, što je dobro i zdravo, a može biti i bolje jer to ovisi o pravnom i regulatornom okviru, ali to još čekamo', istaknuo je guverner Vujčić.
Vujčić je na 4. Susretu guvernera poručio kako je sustav osiguranja depozita u Hrvatskoj u potpunosti usklađen sa zahtjevima Europske unije. Do 100.000 eura depozita u bankama isplaćuje se u roku od 20 dana, a do 2020. isplata će se, prema legislativi EU-a, smanjiti na sedam dana.
'Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) od 1. lipnja ove godine uvest će model isplate premije temeljem rizičnosti financijske institucije', rekao je Vujčić.
Slovenija je 2013., rekao je na Okruglom stolu o monetarnoj politici u regiji dr. Boštjan Jazbec, guverner Banke Slovenije, sanirala i dokapitalizirala nekoliko banaka novcem poreznih obveznika, čime je ušla u vlasništvo tih financijskih institucija. Trenutno je u Sloveniji, dodao je, oko 60 posto banaka u državnom vlasništvu.
Prema direktivama Europske unije, određeni postotak tih institucija mora se privatizirati, tako da Slovenija priprema prodaju Nove kreditne banke Maribor, čija se finalizacija upravo očekuje. Do 2017. trebala bi se prodati Nova ljubljanska banka, čime će se ispuniti uvjeti Europske unije.
