Istaknuo je da on to u HNB-u nije radio, niti ima informacije da je to činio netko drugi iz HNB-a. Naglašava da će se više informacija znati nakon što HANFA završi nadzor. Govorio je o koristima i rizicima ulaska Hrvatske u eurozonu i poručio da ne treba biti bojazni jer, kako kaže, "idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje". Čak i da se EU raspadne, poručio je, Hrvatska će imati dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu.

Kroz primjer Riječke banke koja je početkom 2000-ih postala nesolventna guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o trgovini povlaštenim informacijama.

- Zbog kršenje propisa u trgovini s devizama stvorio se takav gubitak da je Riječka banka de facto postala nesolventna. Država ju je morala preuzeti i onda ju je poslije prodala Erste banci. Preuzela ju je od njemačke banke koja je u tom trenutku bila vlasnik. Ako je netko prije nego što je ta informacija o gubitku banke postala javno dostupna, imao tu informaciju i prodao svoje dionice Riječke banke - to je onda trgovina na temelju povlaštenih informacija i to je kazneno djelo. Zbog toga se ide u zatvor. To se ne smije raditi po Zakonu o tržištu kapitala, kazao je.

Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati. - Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA, kazao je Vujčić.

Istaknuo je da je o eventualnom trgovanju povlaštenim informacijama u HNB-u to nemoguće znati po "zapovjednoj odgovornosti". Ti podaci nisu dostupni ni meni, ni ikome u HNB-u, rekao je.

- To su podaci koji su u SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu), koji jedini ima te podatke. Nad SKDD-om je nadležna HANFA. Oni su jedini za provjeravanje, odnosno nadzor Zakona o tržištu kapitala. Mi nikako nismo mogli biti u saznanju o tako nečemu, niti je itko ikada predočio ikakve podatke do tada koji bi upućivali na tako nešto, kazao je.

Vujčić napominje da je potrebna indicija da je došlo do neke trgovine i da je netko pokušao profitirati od neke informacije, da bi se onda krenulo u provjere. Na tumačenja da su u HNB-u zapravo radili sve zakonito, ali da je jedino možda etika poslovanja na neki način možda bila narušena u nekim slučajevima, Vujčić tvrdi da sve informacije koje ima pokazuju da je sve bilo zakonito te da HNB ima etički kodeks koji zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija.

- Ali mi ne možemo znati je li u zadnjih 20 godina netko od više od 2200 zaposlenika HNB-a nešto napravio što ne bi bilo u skladu bilo s etičkim kodeksom bilo sa zakonom. To ćemo moći znati i saznat ćemo nakon što HANFA završi sa svojim nadzorom, dodaje. 

Guverner Vujčić iznio je četiri bitne koristi od uvođenja eura.  - Prvo je ukidanje valutnog rizika. Valutni rizik je jako visok. Više od 500 mlrd. kuna duga svih sektora u Hrvatskoj (stanovništva, poduzeća i države) vezano je uz euro. Što to znači? Kada tečaj kune deprecira, devalvira prema euru za 10 posto, to znači da se dug stvarno povećava za 50 milijardi kuna. Kućanstva, poduzeća i država moraju platiti 50 milijardi kuna više za servisiranje tog duga, budući da je on indeksiran u euru. To je veliki rizik. On je praktički s nama od početka naše države. Nekada smo bili vezani za njemačke marke, a danas uz euro. Trenutkom ulaska u euro, cijeli taj rizik se miče. Taj tečajni rizik je jako veliki i doveo bi do recesije u Hrvatskoj da se materijalizira. Uvijek govorim ne možemo devalvirati da pomognemo ekonomiji jer će se dogoditi upravo suprotno. Ući ćemo u recesiju ako devalviramo.

- Druga korist je uklanjanje transakcijskih troškova koji su otprilike milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. To nije za zanemariti. To su troškovi zamjene kuna u euro, koji će preuzimanjem eura postati nepotrebni. Treća korist je smanjenje kamatnih stopa. To je isto značajna dobit. Kamatne stope smanjuju se zbog toga što se smanjuju regulatorni troškovi ulaskom u eurozonu i smanjuje se opet taj valutni rizik. Što je veći valutni rizik to je veća kamatna stopa. Mi sada već imamo niže kamatne stope zbog toga što smo na putu u eurozonu, nego što bi one bile da nismo na putu u eurozonu.

- Četvrta korist, za koju se nadam da je nikada nećemo ostvariti, je ta da ako upadnemo u krizu imamo pristup mehanizmima eurozone - Europskoj središnjoj banci koja može kupovati naše obveznice, banke imaju pristup likvidnosti u euru i imamo pristup europskom mehanizmu stabilosti (ESM) koji ima više od 500 milijardi eura na raspolaganju za pomoć zemljama eurozone ako upadnu u krizu. Trenutačno taj ESM drži oko 60 postoukupnog grčkog duga. Bez njega bi se Grčka puno skuplje trebala zaduživati, istaknuo je Vujčić.