Afera o navodnom insajderskom trgovanju čelnika Hrvatske narodne banke, među ostalima guvernera Borisa Vujčića i zamjenice guvernera Sandre Švaljek, izazvala je brojna pitanja. Jesu li šefovi središnje banke doista trgovali vrijednosnima papirima banaka koje nadziru ili ne, otkrit će HANFA, čiji je jedan od primarnih poslova baviti se borbom protiv insajderskog trgovanja, a tportal donosi vodič o tome što je zapravo insajdersko trgovanje i korištenje povlaštenih informacija
Temelj za protuzakonito insajdersko trgovanje su povlaštene informacije. To su sve one informacije koje nisu javno dostupne, a primjerice dostupne su direktorima u poduzećima, revizorima i nadzornim tijelima.
Konkretno u slučaju HNB, guverner i najuže vodstvo središnje banke mogu se naći u prilici da prije javnosti saznaju kako posluje koja banka, kakve će poslovne rezultate imati ili ako se sprema neko preuzimanje ili tržišni potres poput onog koji se dogodio u aferi Agrokor.
vezane vijesti
U hipotetskom scenariju zaposlenik HNB-a ili direktor neke banke X zna da će za par dana biti objavljeni izvrsni poslovni rezultati banke i da će nakon objave te vijesti dionica banke dobiti na vrijednosti. Zato je takvim pojedincima zabranjeno trgovati dionicama i/ili drugim vrijednosnima papirima jer su nepoštenoj prednosti u odnosu na javnost koja nema pojma što će se dogoditi. Isto tako, pojedinci koji raspolažu povlaštenim informacija mogli bi i nekom trećem preporučiti trgovinu dionicama, primjerice članovima svoje obitelji i tako ostvariti nepoštenu zaradu.
U SAD-u su optužbe i pravomoćne presude za insajdersko trgovanja prilično česte i vode do propasti etabliranih investicijskih fondova, koji, ilustracije rade, imaju svoje insajdere u revizorskim kućama i koji imaju pristup povlaštenim informacijama koje dojavljuju fond menadžerima i koji na temelju tih informacija trguju dionicama ili obveznicama.
Kako bi se neka informacija u vezi s financijskim instrumentom ili izdavateljem smatrala povlaštenom informacijom, Hanfa objašnjava da takva informacija mora biti:
- precizne naravi
- nije javno objavljena
- treba se posredno ili neposredno odnositi na jednog ili više izdavatelja financijskih instrumenata, ili na jedan ili više financijskih instrumenata
- kada bi bila javno dostupna vjerojatno bi imala značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata ili na cijene povezanih izvedenih financijskih instrumenata (vjerojatnost značajnog utjecaja postoji ako bi razumni ulagatelj vjerojatno uzeo u obzir takvu informaciju kao dio osnove za donošenje svojih investicijskih odluka).
Osobe koje raspolažu povlaštenim informacijama dijele se na:
Primarne insidere – radi se o osobama koje raspolažu povlaštenom informacijom temeljem:
- svog članstva u upravnim i/ili nadzornim tijelima izdavatelja financijskog instrumenta
- svog udjela u kapitalu izdavatelja financijskog instrumenta
- svog pristupa informaciji kroz obavljanje posla, profesije ili dužnosti
- počinjenja kaznenog djela
Sekundarne insidere – radi se o osobama koje nisu primarni insideri, a koje raspolažu povlaštenom informacijom, i koje znaju, ili bi trebale znati da je riječ o povlaštenoj informaciji.
Za svaku osobu koja ima povlaštenu informaciju, zabranjeno je:
- trgovati ili pokušati trgovati na temelju povlaštenih informacija
- preporučiti drugoj osobi da trguje na temelju povlaštenih informacija ili je poticati na trgovanje na temelju povlaštenih informacija
- nezakonito objaviti povlaštene informacije.
Zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija i nezakonitog objavljivanje povlaštenih informacija propisani su odredbama EU-a te se odnose na cijeli niz vrijednosnih papira, roba i emisijskih jedinica.
Povlaštene informacije izdavatelj inače objavljuje javnosti na način da ih istovremeno čini dostupnima putem medija, Službenog registra propisanih informacija i burze, a tijekom razdoblja od najmanje 5 godina obvezan ih je objavljivati i na svojim internetskim stranicama.
