"HNB nije direktno uključen, ali pozorno pratimo situaciju jer je važna za gospodarstvo i izloženost banaka prema koncernu. Ono kako sada izgleda je da će se nagodba sklopiti, ali hoće li biti potpisana bolje je pitati one koji ju imaju potpisati", rekao je Vujčić odgovarajući na više novinarskih upita oko Agrokora na marginama 24. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije, koja je u ponedjeljak otvorena u Dubrovniku.

Guverner središnje banke smatra kako bi se, ako se nagodba sklopi, jedan značajan rizik eliminirao i to bi bila pozitivna stvar.

"Jedan neuredniji način rješavanja problema, koji bi vodio prema stečaju, bi sigurno doveo do većeg negativnog utjecaja na stopu rasta BDP-a, ali ne u smislu recesije", objašnjava Vujčić.

Odgovarajući na upite novinara rekao je da središnja banka još nije zaprimila tužbu koju je tvrtka Sokol Marić najavila protiv HNB-a, a prema onomu što je do sada vidio iz medija ocijenio ju je "pokušajem naplate poslovnih grešaka od poreznih obveznika".

Na novinarski upit o ocjeni rada Vlade, Vujčić je rekao kako će ocjena biti jako dobra ako se postigne nagodba.

"Kada se taj hitan problem smiri, treba nastaviti raditi na strukturnim reformama", dodao je.

Na novinarski upit hoće li ostati guverner i želi li još jedan mandat, odgovorio je kako će se to vidjeti uskoro. "Želim li novi mandat ću odgovorit onom tko će me pitati, ako će me pitati", poručio je.

Novinari su guvernera upitali i za komentar najnovijih gospodarskih pokazatelja odnosno usporavanje hrvatskog gospodarstva te pad izvoza i industrijske proizvodnje, na što je odgovorio da je to posljedica i usporavanja gospodarstva u Europi u prvom kvartalu 2018. godine, što se reflektiralo na Hrvatsku.

"Usporavanje je koincidiralo i s problemima u nerestrukturiranim tvrtkama poput Uljanika i Petrokemije", rekao je.

Pad izvoza objašnjava i baznim efektom, s obzirom da je u prvom kvartalu prošle godine izvoz snažno porastao, za 25 posto.

"Međutim, indeksi tzv. poslovnog i potrošačkog optimizma su dosta visoki pa se može očekivati da će usporavanje ekonomije biti prolazno", istaknuo je Vujčić.

Na upite o rizicima visoke ovisnosti hrvatskog gospodarstva o turizmu, guverner je rekao kako Hrvatska ne može živjeti samo od turizma, ali i da je turizam dobar za zemlju. "Glavni je izvozni proizvod, a povećava standard stanovništva i prihod proračuna. Rizici su što u turizmu radi prvenstveno slabije obrazovana radna snaga s nižom razinom produktivnosti, podložan je meteorološkim i geopolitičkim rizicima koji bi mogli proizvesti nagli šok, i na koncu može dovesti do razvoja tzv. rentijerskog pristupa ekonomiji, gdje nema novih investicija i tehnologija, već se živi od rente", istaknuo je Vujčić.

Naglasio je kako problem ipak ne leži u turizmu već u potrebi ulaganja u druge sektore, prvenstveno u tehnologiju, posebice vezanu za umjetnu inteligenciju. "Takva će ulaganja značiti brzu promjenu tržišta proizvoda i tržišta rada. Tko se neće moći tome prilagoditi, zaostajat će. Potrebno se prilagoditi na svim poljima, od ulaganja u istraživanja i tehnologiju do obrazovnog sustava, koji postaje kritičan pa se reforma obrazovanja treba što prije provesti", poručio je guverner.

Na upite o problemu iseljavanja iz Hrvatske te mogu li se oni zadržati povećanjem plaća, guverner je istaknuo kako se povećanje plaća u Hrvatskoj već događa.

Sami poduzetnici kao drugi najveći problem za poslovanje u Hrvatskoj navode nedostatak adekvatno osposobljene radne snage, što rješavaju i povećanjem plaće, a djelomično i imigracijom. 

"Dio radnika odlazi, a dio dolazi u Hrvatsku. To je realnost s kojom se treba suočiti", rekao je Vujčić, ponavljajući kako su najbolje rješenje i za te probleme strukturne reforme.

Guverner HNB-a je na upit o korelaciji između odlaska 230 tisuća ljudi iz Hrvatske, što je podatak i iz rada istraživača HNB-a, i smanjenja stope nezaposlenosti, istaknuo kako na to utječe i kontinuirani rast zaposlenosti.

"Stopa nezaposlenosti je vjerojatno čak i niža nego što pokazuju službeni podaci, ako je poslodavcima problem naći radnu snagu. Osim toga, moramo mladima davati znanja koja će se na tržištu rada tražiti. Država tu treba biti proaktivna, jer ne možemo obrazovati ljude za nešto za čim neće biti potražnje", zaključio je Vujčić.