Na pitanje je li ovo očekivan rasplet transformacije vlasničke strukture Fortenova grupe, u kojoj je udio veći od 90 posto stekla kompanija Pavla Vujnovca, poslovni savjetnik Drago Munjiza kazao je da je u prosincu prošle godine sve najavljeno i unutar hodograma. Vrijednost transakcije spominje se do 660 milijuna eura, ali Vujnovac kaže da se uz to uvijek mora istaknuti milijarda i 200 milijuna eura duga koji dospijeva na naplatu u studenom.

'Oduvijek sam govorio da Fortenova bez uvida u dubinsko snimanje vrijedi od dvije do četiri milijarde eura. Kada gledate onaj dio koji je već bio kod tog dioničara, plus ovaj dio, plus dugovanja, dolazimo do približno tog raspona i to je očekivana cijena', rekao je Munjiza za HRT.

Uz kamatu od 18 posto bolje je Fortenovu poslati u stečaj

Hoće li transformacija vlasničke strukture omogućiti stabilnost kompanije?

'Mislim da ćemo do kraja godine, kad se operativno sve završi, kad se kreditor isplati i kada vidimo kako će komercijalne banke postupati, po kojoj cijeni će te kamate biti, vjerujem da će se one spustiti za desetak indeksnih bodova i tada kompanija može dobiti zamah, operativni zamah koji joj nedostaje zadnjih pet, šest godina', istaknuo je Munjiza.

Za kamatu od 18 posto Munjiza kaže da je, kad bi ostala takva, 'bolje kompaniju poslati u stečaj nego nastaviti'.

'Ta kamata je mogla biti kratko vrijeme, to je godinu dana, što je na neki način premija za rizik. Ako bi ona pala za sedam, osam, pa čak i do 10 indeksnih bodova, to je još uvijek skupo, jer kompanija još uvijek nosi određeni rizik i određeni imidž koji nije perfektan. Međutim to će osloboditi ogromnu količinu sredstava, a i psihološki će pomoći i zaposlenicima i menadžmentu i dobavljačima da prionu na operativni posao', pojasnio je.

Tko će biti kupac Fortenovina poljoprivrednog poslovanja?

Nakon što smo doznali da je završena transformacija vlasničke strukture, očekuje se i odluka o tome tko je kupac Fortenovina poljoprivrednog poslovanja, a koje isto tako ima važnu ulogu za cijelo naše gospodarstvo. U igri su Podravka, Žito i mađarski investitor.

'Jako je bitno da se to dogodi što prije s obzirom na samo stanje poljoprivrednih kompanija, potrebe da se tim kompanijama počne baviti na drugačiji način. Tu se isto zahtijevaju jako velika ulaganja u poljoprivredu koja su izostala zadnjih godina ili su bila značajno smanjena u odnosu na potrebe. Tako da bi dobro došlo da ta odluka bude što ranije', naglasila je konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Radi se o prodaji Belja, Vupika i PIK-a Vrbovec, a oni imaju veliko značenje za hrvatsku poljoprivredu.

Na bubnju poljoprivredno zemljište izuzetne kvalitete

'Tu se sada vrte ti glavni naši poljoprivredni proizvođači. Njih je 2000 možda uopće trgovačkih društava, a čine preko 60 posto vrijednosti ukupne prodaje poljoprivrednih proizvoda. Znači, svi oni mali OPG-ovi, kojih je 170.000, čine samo 40 posto poljoprivredne proizvodnje. A u ovih 60 posto vrijednosti velik dio čini i poljoprivreda Fortenova grupe, koja, nažalost, zadnjih godina ipak nije davala takve rezultate kao što su oni bili u nekom prethodnom periodu, kada je zaista jako puno uloženo', nastavila je.

Dodala je da se radi o 33.500 hektara poljoprivrednog zemljišta izuzetne kvalitete, a nalazi se na jako dobrim pozicijama.

'Radi se o značajnom proizvođaču i junadi, to je oko 20 posto hrvatske proizvodnje junadi, preko 30 posto proizvodnje stočne hrane, a velik dio je tu i u proizvodnji povrća, vina. Znači, to su sve udjeli u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji koji idu preko desetak posto. Tu je velik broj i mliječnih farmi, farmi junadi, svinjogojskih farmi koje su tehnološki dobro opremljene, a još i danas to je jako dobra tehnologija', naglasila je Blažić.

Jača li ili slabi Fortenova prodajom poljoprivrednih tvrtki?

'Ona bi ojačala i bilo bi dobro da je to moglo ostati onako kako je zamišljeno, ali očito je da nema snage u Hrvatskoj da opstane tako veliki koncern, odnosno grupa s različitim djelatnostima. Kao potrošači doživljavamo poljoprivredu, trgovinu, proizvodnju hrane kao nešto slično. To su dramatično različiti biznisi i kompleksni biznisi, tako da u ovoj situaciji ne treba plakati za prolivenim mlijekom, nego je bitno da te kompanije koje neće otići iz Hrvatske, neovisno o tome tko će im biti vlasnik, postignu najbolje standarde', naglasio je Munjiza.

Dodao je da to znači da prinos bude 'barem prosječan, ako ne iznadprosječan, kad se uspoređuje s najboljom svjetskom praksom'.

Razlika između produktivnosti Lidla i Kauflanda te Konzuma - ogromna

'Ipak sam najviše vezan za malotrgovinu, trgovinu živežnim namirnicama. Kad gledate Schwarz grupaciju, koja strašno napreduje u Hrvatskoj, ona se sastoji od Lidla i Kauflanda, a prošle godine prihod ta dva brenda zajedno bio je 1,9 milijardi eura i to je ostvareno sa 6000 zaposlenika. Vrlo sličan prihod ima i Konzum Plus, ali on je to napravio s otprilike 10.000 zaposlenika. Razlika u produktivnosti između Schwarz grupacije i Konzuma je gotovo 40 posto', otkrio je.

Ustvrdio je da je to problem, a i prilika da se uloži u trgovine, ali i u ljude, kao i u tehnologiju.

'Kad se Konzum bude mogao ponašati tako u svim segmentima poslovanja, znači i u tim operativnim ulaganjima i ulaganjima u investicije, pa na kraju krajeva, kad govorimo i o plaćama. U Kauflandu je prosječna plaća 1500 eura, slična je u Lidlu, a u Konzumu je 870 eura. Znači ulaganje u ljude, u postojeće objekte i u nove tehnologije sad će biti moguće', istaknuo je Munjiza za HRT.