Dow Jones oslabio je 0,55 posto, na 31.145 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,41 posto, na 3.908 bodova, a Nasdaq indeks 0,74 posto, na 11.544 boda.

Prvog dana trgovanja u novom tjednu, nakon praznika u ponedjeljak, na tržištu je vladala nesigurnost, a u fokusu ulagača bili su novi gospodarski pokazatelji. Prema njima, aktivnost u uslužnom sektoru u SAD-u ojačala je i u kolovozu, drugi mjesec zaredom, zahvaljujući snažnom rastu narudžbi i zapošljavanju, dok je s poboljšanjem situacije u nabavnim lancima pritisak na cijene popustio.

Bolji nego što se očekivalo pokazatelji iz uslužnog sektora podržali su očekivanja da će Fed nastaviti agresivno povećavati kamatne stope kako bi suzbio inflaciju. 'Fed nam poručuje da će njegovi daljnji potezi ovisiti o gospodarskim pokazateljima, stoga ne možemo gledati samo na to što nam ti pokazatelji sugeriraju, nego i na to što to znači za Fed', kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO Family Office.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer američka središnja banka od ožujka zaoštrava monetarnu politiku kako bi suzbila inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u više od 40 godina. Zbog toga se i u rujnu očekuje agresivno povećanje kamatnih stopa. Prema procjenama na tržištu novca, postoji oko 70 posto izgleda da će Fed u rujnu kamate povećati za 0,75 postotnih bodova. Procjenjuje se, također, da bi do ožujka iduće godine mogle iznositi 3,99 posto.

Ulagače zabrinjavaju i energetska kriza koja bi mogla uvesti gospodarstvo eurozone u recesiju, kao i 'zatvaranja' u Kini zbog covida-19, što bi moglo dodatno usporiti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva. 'Dobar dio nesigurnosti na tržištu posljedica je zbivanja u inozemstvu', kaže Shawn Cruz, strateg u tvrtki TD Ameritrade.

Zbog svega toga na početku rujna nastavljen je silazni trend tržišta, koji je započeo krajem kolovoza kada su komentari čelnika Feda izazvali strahovanja od agresivnog povećanja kamata. Od početka godine S&P 500 u minusu je gotovo 18, a Nasdaq indeks više od 26 posto.

A na europskim burzama su cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,18 posto, na 7.300 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,87 posto, na 12.871 bod, a pariški CAC 0,19 posto, na 6.104 boda.

Azijske burze prate pad Wall Streeta, dolar ojačao

Na azijskim su burzama u srijedu ujutro cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, s obzirom da se rast gospodarstava usporava, a da središnje banke podižu kamatne stope.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 6,30 sati u minusu oko 1 posto. Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 1,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu skliznule između 0,1 i 1,6 posto.

Ulagače zabrinjavaju i energetska kriza, koja bi mogla uvesti gospodarstvo eurozone u recesiju, kao i 'zatvaranja' u Kini zbog covida-19, što bi moglo dodatno usporiti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Analitičari Nomure smanjili su jutros procjenu rasta kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini na samo 2,7 posto. U toj brokerskoj kući procjenjuju, također, da je zbog 'zatvaranja' u vezi covida-19 trenutno pod utjecajem 12 posto BDP-a.

A na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva ukazuju i jutros objavljeni podaci o vanjskoj trgovini. Kineski izvoz porastao je u kolovozu 7,1 posto na godišnjoj razini, znatno sporije nego mjesec dana prije i manje od 13 posto, koliko su očekivali analitičari. Uvoz je, također, porastao manje nego što se očekivalo, za samo 0,3 posto na godišnjoj razini, i znatno sporije nego mjesec dana prije.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula nove najviše razine u 20 godina. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 110,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 109,46 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio s jučerašnjih 140,30 na 143,57 jena, novu najvišu razinu u 24 godine.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9888 dolara, novu najnižu razinu u 20 godina, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9963 dolara. Euro je pod pritiskom jer se ulagači plaše da će energetska kriza izazvati recesiju u eurozoni.

S druge strane, rekordno visoka inflacija u tom bloku pritišće Europsku središnju banku na agresivno zaoštravanje monetarne politike na predstojećem sastanku u četvrtak, što će dodatno usporiti rast gospodarstva.

Cijene nafte su, pak, jutros pale, drugi dan zaredom, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje, s obzirom na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 1 posto, na 92,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,2 posto, na 85,80 dolara.