Dow Jones skliznuo je 1,54 posto, na 29.225 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,11 posto, na 3.640 bodova, a Nasdaq indeks 2,84 posto, na 10.737 bodova.

Nakon što je dan prije skočio 2 posto, jučer je S&P 500 ponovno oštro pao i zaronio na najnižu razinu od studenoga 2020. godine.

Pritom su pale cijene dionica u svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa.

Pod najvećim pritiskom bile su dionice tehnoloških kompanija jer su ponovno porasli prinosi na obveznice, a tom sektoru ne odgovara okruženje s povišenim troškovima zaduživanja.

Pritisak na tržište posljedica je strahovanja ulagača da će agresivno povećanje kamatnih stopa Feda odvesti gospodarstvo u recesiju.

Prošloga je tjedna Fed na trećoj sjednici zaredom povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručuju da će i dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Loretta Mester, predsjednica ogranka Feda u Clevelandu, kazala je jučer da ne vidi takve nevolje na američkom financijskom tržištu koje bi utjecale na Fed da promijeni politiku podizanja kamatnih stopa kako bi suzbio inflaciju.

A novi podaci pokazali su da je tržište rada i dalje vrlo snažno, unatoč Fedovom povećanju kamata. Broj Amerikanaca koji su prošloga tjedna po prvi put tražili pomoć zbog nezaposlenosti pao je na najnižu razinu u pet mjeseci.

„U ovim okolnostima, dobra vijest s tržišta rada je loša vijest jer pokazuje da Fed mora proći još dug put. Ulagači se plaše da će nas Fed gurnuti u vrlo duboku recesiju, što će izazvati recesiju zarada. Stoga ulagači prodaju dionice”, objašnjava Phil Blancato, direktor u tvrtki Ladenburg Thalmann Asset Management.

Zbog toga je S&P 500 indeks od početka godine pao oko 24 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,77 posto, na 6.881 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,71 posto, na 11.975 bodova, a pariški CAC 1,53 posto, na 5.676 bodova.