'Zbog snažno poraslih cijena plina, troškovi energije su drastično povećani što vodi ka masovnom smanjenju potrošnje', stoji u tzv. Jesenskoj procjeni vodećih ekonomskih instituta Njemačke. Instituti za 2022. u cjelini očekuju gospodarski rast od 1,4 posto zahvaljujući boljoj prvoj polovici godine, no predviđaju da će doći do smanjenja BDP-a tri kvartala zaredom, počevši od trećeg kvartala ove godine.

Iz istog izvješća proizlazi da bi ukupni gospodarski učinak u 2023. mogao bilježiti pad od 0,4 posto, a inflacija bi sljedeće godine mogla dosegnuti razinu od 8,8 posto, što su razine koje ranije nisu zabilježene desetljećima.

U proljetnoj procjeni, ekonomisti su za sljedeću godinu još predviđali rast od 3,1 posto, a sada u novoj procjeni predviđaju pad BDP-a oko 0,4 posto. Situacija bi se mogla popraviti 2024. kada se očekuju učinci stabilizacije cijena energenata. No istodobno se zaključuje kako poskupljenje plina za Njemačku predstavlja 'trajno smanjenje blagostanja'.

U sastavljanju Jesenske procjene sudjeluju četiri najvažnija njemačka ekonomska instituta, a služi i saveznoj vladi za donošenje vlastitih procjena. Prema ispitivanju Njemačkog saveza trgovaca na malo (HDE), njemački potrošači mijenjaju svoje kupovne navike zbog povećanja cijena energenata. Prema tom ispitivanju 46 posto ispitanih je izjavilo kako su prestali kupovati određene proizvode, a 60 posto je više pozornosti počelo obraćati na ponude kako bi uštedjeli novac koji sada odlazi na skuplje energente.