Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi porasli više od 1,5 posto, što se ponajviše zahvaljuje rastu cijena dionica u financijskom i tehnološkom sektoru, nakon pada tržišta sedam tjedana zaredom
Dow Jones porastao je 618 bodova ili 1,98 posto, na 31.880 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,86 posto, na 3.973 boda, a Nasdaq indeks 1,59 posto, na 11.535 bodova.
U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše, 3,2 posto, u financijskom.
S obzirom da nije bilo vijesti koje bi podržale promjenu trenda, analitičari kažu da se radi o korekciji cijena dionica, nakon što su S&P 500 i Nasdaq indeks pali sedam tjedana zaredom, što nije zabilježeno od dot.com krize 2001. godine.
Dow Jones pao je, pak, osam tjedana zaredom, što nije zabilježeno od Velike depresije 1932. godine.
„Ovo mi se čini više kao predah na tržištu nego da se raspoloženje ulagača promijenilo iz temelja. Čini se kao da je tržište manje preplašeno zbog inflacije i vjeruje da je Fed u stanju izvesti meko prizemljenje gospodarstva. No, mislim da je to privremeno”, kaže Oliver Pursche, potpredsjednik u tvrtki Wealthspire Advisors.
U petak je tržište zatvoreno sa S&P 500 indeksom u minusu 18,7 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu, dosegnutu 3. siječnja, što znači da je nadomak tržištu 'medvjeda', odnosu padu više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
Posljedica je to očekivanja da će američka središnja banka nastaviti agresivno povećavati ključne kamatne stope.
Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u 40 godina, iznad 8 posto, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, a očekuje se da će ih dodatno podignuti za po 0,50 postotnih bodova na barem iduće dvije sjednice.
Ulagači se plaše da bi zbog toga, ali i zbog rata u Ukrajini i poremećaja u nabavnim lancima, gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.
Ni procjene poslovnih rezultata kompanija za iduće razdoblje nisu impresivne.
U sezoni objave rezultata za prvo tromjesečje 78 posto kompanija iz sastava S&P 500 indeksa nadmašilo je očekivanja analitičara.
No, najave za tekuće tromjesečje su uglavnom pesimistične jer je zasad objavljeno 59 negativnih procjena, a 32 pozitivne. Lani je u istom tromjesečju bilo 37 negativnih, a 52 pozitivne procjene.
Na oprez ulagača ukazuje i ispodprosječni obujam trgovanja. Jučer je na Wall Streetu vlasnika zamijenilo 10,9 milijardi dionica, dok je prosječni dnevni promet u posljednjih 20 dana iznosio 13,3 milijarde.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,67 posto, na 7.513 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,38 posto, na 14.175 bodova, a pariški CAC 1,17 posto, na 6.358 bodova.
Azijske burze pale, euro ojačao
Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica pale jer su američki terminski indeksi u minusu, nakon jučerašnjeg rasta, dok je euro ojačao jer bi monetarne vlasti eurozone već u srpnju mogle povećati kamatne stope.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 0,6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Hong Kongu pale između 1 i 1,4 posto. U Australiji, pak, stagniraju.
Dolar oslabio, cijene nafte blago porasle
A na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,70 bodova.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 127,35 na 127,90 jena.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,0670 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0590 dolara.
Jačanje eura zahvaljuje se najavi da bi Europska središnja banka (ECB) već u srpnju mogla povećati kamatne stope. Kraj ECB-ova programa kupnje imovine može se očekivati na početku trećeg tromjesečja, napisala je predsjednica ECB-a Christine Lagarde u blogu.
"To bi nam omogućilo podizanje stope na našem sastanku u srpnju", dodala je.
Cijene su nafte, pak, jutros pale. Cijena barela na londonskom tržištu oslabila je 0,75 posto, na 112,57 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,73 posto, na 109,50 dolara.