Dow Jones indeks spustio se na početku tjedna 46,7 bodova ili 0,14 posto, na 32.798 bodova, S&P 500 indeks 0,28 posto, na 4.118 bodova, a Nasdaq za 0,18 posto, na 12.368 bodova. Tako su indeksi blago pali nakon prošlotjednog uzleta, potaknutog špekulacijama da Fed možda neće trebati dizati kamatne stope onako agresivno koliko su se neki pribojavali.

Pritom je S&P 500 u trgovanju neprestano oscilirao između pozitivnog i negativnog područja, jer su investitori bili na oprezu nakon što je, kao i tehnološki Nasdaq, u srpnju ostvario najveći mjesečni dobitak još od 2020. Od početka godine, međutim, ti indeksi su još u minusu, pri čemu S&P za otprilike 14 posto.

Američka središnja banka poručila je da joj je cilj suzbiti inflaciju i smanjiti potražnju podizanjem kamatnih stopa, no neki investitori i analitičari brinu kako bi njezino agresivno zaoštravanje monetarne politike moglo potaknuti nezaposlenosti i usporiti gospodarske aktivnosti. Fed je od početka godine već dignuo ključnu kamatnu stopu za ukupno 2,25 postotnih bodova te najavio da će njegov pristup zaoštravanju monetarne politike nadalje biti pod utjecajem pokazatelja.

A najnoviji pokazatelj o američkoj industrijskoj aktivnosti ISM u srpnju je iznosio 52,8 indeksnih bodova, što je njegova najniža razina od lipnja 2020., no to je ipak bolje od očekivanja analitičara. Ujedno, taj indeks i dalje je iznad 50 bodova, pa ukazuje tek na usporavanje rasta aktivnosti u industriji, koje čine gotovo 12 posto američkog BDP-a, a ne i njihov pad.

Za nove smjernice čekaju se krajem tjedna podaci o zaposlenosti, koja je u dosadašnjem tijeku godine rasla, potaknuvši ekonomiste na zakljuačak da američkog gospodarstvo, unatoč dva tromjesečja pada aktivnosti, ustvari i nije u recesiji. 'I dalje je mnogo pitanja oko toga jesmo li zaista ekonomski izašli iz problema, no vjerojatno nismo. Nismo čak niti blizu ekonomskih efekata Fedova dosadašnjeg podizanja kamatnih stopa', smatra portfelj menadžer u investicijskom društvu Global Investments, Tom Martin.

Najviše su jučer pale cijene dionica u energetskom sektoru, pod utjecajem pada cijena nafte. Najveća gubitnica pritom je bila dioncia Exxon Mobila, s padom cijene za 2,5 posto.

I na europskim burzama na početku kolovoza većina najvažnijih indeksa blago je pala, nakon najbolje mjesečne izvedbe još od studenoga 2020., pri čemu je paneuropski Stoxx 600 završio trgovanje u ponedjeljak u minusu za 0,19 posto, na 437,46 bodova. Istodobno, njemački DAX spustio se blagih 0,03 posto, na 13.479 bodova, a londonski FTSE za 0,13 posto, na 7.413 bodova, dok je londonski Ftse ojačao 0,11 posto, na 22.429 bodova.

Geopolitičke tenzije u Kini utječu na stanje na burzama

Na azijskim burzama u utorak su najvažniji indeksi pali, pri čemu kineskih burzi za gotovo tri posto, zbog rastućih geopolitičkih tenzija uslijed posjeta Tajvanu predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi, unatoč protivljenju Kine, dok je na deviznim tržištima ojačao tečaj jena zbog svog statusa sigurne valute u nemirnim vremenima.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih, oko 6,30 sati bio je u minusu 0,8 posto. Istodobno, tokijski Nikkei potonuo je 1,47 posto, na 27.582 boda. I svi ostali najvažniji regionali burzovni indeksi bili su u minusu, pri čemu šangajske burze za 2,86 posto, šenzenske tri posto, a hongkoške za 2,71 posto.

Mediji navode da će Pelosi posjetiti Tajvan, otok s demokratski izabranom vlašću za koji Kina smatra da je njezin otcijepljeni dio. Vezano uz taj posjet, službeni Peking upozorio je da kineska vojska 'neće sjediti besposleno' te da će 'čuvati kienski suverenitet i teritorijalni integritet'. 'Posjet Pelosijeve značajno će pojačati napetosti između SAD-a i Kine, no vjerojatno neće potaknuti kinesku reakciju koja bi riskirala konflikt', naveli su analitičari Euroasia grupe u svojoj bilješci klijentima.

Ovaj tjedan, pak, započeo je podacima o slabljenju industrijske aktivnosti u Kini, Europi i SAD-u, pri čemu je ISM indeks industrijskih aktivnosti u SAD-u za srpanj zabilježio najnižu razinu od kolovoza 2020. To je pritisnuto cijene sirove nafte na svjetskim tržištima, jer se s usporavanjem rasta očekuje slabljenje potražnje na energentima. Barel Brenta jutors je na londonskoj burzi pojeftinio čak 4 dolara, na 99,74 dolara, dok je cijena barela WTI-ja na američkom tržitšu bila pet dolara niža u odnosu na jučer, te se njime trguje po 93,67 dolara.

'Pokazatelji objavljeni u posljednja 24 sata ukazuju da globalno gospodarstvo usporava, a znakova o usporavanju sve je više', ističe strateg pri National Australia Banku, Rodrigo Catril.

Dolar pod pritiskom

Na deviznim tržištima tečaj dolara potonuo je prema japanskom jenu na najnižu razinu u zadnja dva mjeseca, a spustio se i prema ostalim najvažnijim svjetskim valutama, budući da se investitori pozicioniraju u skladu s očekivanjima da će američki Fed poduzimati manje agresivno zaoštravanje monetarne politike nego su ranije procjenjivalo zbog gospodarskog usporavanja.

Tečaj dolara pao je danas 0,55 posto, na 130,595 jena, što je njegova najniža razina od 6. lipnja. U protekla četiri trgovinska dana dolar je pao prema jenu za 4 posto.

Tržišni strateg pri Saxo Marketsu u Hong Kongu, Redmong Wond ističe da je pad tečaja američke prema japanskoj valuti rezultat ublaženih očekivanja investitora o daljnjem Fedovom podizanju kamatnih stopa, nakon što su one od počekta godine već dignute za 2,25 postotnih bodova, ali i pada cijena nafte, što pogoduje Japanu, velikom uvozniku energenata. Također, jen se kupuje i zbog svog statusa sigurnog utočišta za kapital uslijed zabrinutosti oko rasta napetosti vezanih uz posjet Nancy Pelosi Tajvanu.

Prema euru, dolar je oslabio 0,09 posto, na 1,0294 dolara za euro. Zbog svega toga, dolarov indeks, koji mjeri izvedbu dolara prema šest najvanijih svjetskih valuta, potonuo je u utorak na najnižu razinu u zadnjih mjesec dana od 105 bodova.