Investitori i analitičari ovih se dana trude objasniti što leži iza odluke poznatog milijardera Warrena Buffetta da se riješi dionica najvećeg svjetskog maloprodajnog lanca, američke korporacije Walmart. Nakon objave redovnih izvještaja postalo je vidljivo da je Berkshire Hathaway, tvrtka koja je već pedeset godina sinonim za Buffetta i njegove investicije, tijekom posljednjeg lanjskog tromjesečja prodao gotovo sve dionice Walmarta koje je imao u portfelju.

Radilo se o oko 11,5 milijuna dionica vrijednih devetstotinjak milijuna dolara te je krajem prošle godine Berkshire držao tek 0,05 posto vlasništva u Walmartu. Buffett je svoj udio u Walmartu postepeno smanjivao još od proljeća, a podaci za kraj godine samo su potvrdili nastavak tog trenda.

Jedna od teorija o tome zašto se Buffett riješio Walmarta je ona da je odlučio srezati gubitke na toj investiciji. Buffett je u dionice Walmarta prvi puta investirao 2005. godine. U idućih desetak godina nakupovao je ukupno 60 milijuna dionica koje su mu davale vlasnički udio od 2 posto u kompaniji čija se tržišna vrijednost danas kreće oko 300 milijardi dolara. No, vrijednost dionica Walmarta je u tom desetgodišnjem razdoblju porasla za trećinu, dok su burzovni indeksi, kao mjerilo kretanja ukupnog tržišta, porasli za čak 80 posto. U usporedbi s tržištem, dionica Walmarta je tako bila razočaravajuće ulaganje.

No, velika većina komentara ide u smjeru da je Buffett odlučio prodati dionice Walmarta jer više ne vjeruje u budućnost klasičnih maloprodajnih lanaca. Još 2005. Buffett je bio oprezan kad je komentirao poslovanje američkih trgovačkih lanaca Sears i Kmart kazavši da bi "preokret u poslovanju maloprodajnog lanca koji već dulje vrijeme posluje loše bio vrlo težak". U međuvremenu Sears je zatvorio stotine svojih trgovina, a slična sudbina zadesila je i njegove konkurente na američkom maloprodajnom tržištu: Macy's i JCPenny.

Iako se Walmart držao ponešto bolje od spomenutih, i ta ikona jeftine trgovine ima problema u borbi s kompanijama koje se bave internetskom maloprodajom. Buffett je još davno izrazio divljenje prema Jeffu Bezosu, osnivaču i glavnom izvršnom direktoru Amazona, najvećeg svjetskog internetskog trgovca. "Ne postoji puno biznismena poput njega", izjavio je Buffett svojevremeno o Bezosu.

Walmart je posljednjih godina puno ulagao u razvoj prodaje na internetu, zbog čega je u tom segmentu poslovanja zabilježio uzastopni rast u osam kvartala, no zasad je daleko od toga da može konkurirati Amazonu i drugim internetskim trgovcima koje ne opterećuju troškovi klasičnih trgovina napravljenih od cigli i betona. U posljednje dvije godine, primjerice, cijena dionice Amazona je porasla za 175%, dok je u istom razdoblju Walmartova dionica izgubila petinu svoje vrijednosti. Tržišna vrijednost Amazona tako je sada veća od 350 milijardi dolara.

Prema Bloombergu, Buffett je lani na godišnjoj skupštini Berkshire Hathawaya kazao da je Amazon "velika sila koja je poremetila planove mnogima, a tako će i nastaviti". Analitičari su složni, a brojke to i pokazuju, da je kupovina na internetu glavni razlog za probleme u kojima se nalaze klasični američki maloprodajni lanci. Iako postoje znakovi da se ti lanci pokušavaju prilagoditi novim vremenima i trendovima, i iako i internetski maloprodajni divovi eksperimentiraju s otvaranjem klasičnih lokacija, glavni rast na maloprodajnom tržištu dolazi i dalje zahvaljujući prodaji na internetu.

Američki Nacionalni maloprodajni savez (NRF, National Retail Federation), najveće udruženje tamošnjih trgovaca, predviđa da će ukupni prihodi maloprodaje ove godine u SAD-u porasti za oko 4 posto. No, unutar toga, prodaja na internetu trebala bi porasti između 8 i 12 posto, odnosno barem dvostruko brže od generalnog trenda.

U skladu s općenitim optimističnim očekivanjima za daljnji rast maloprodaje na internetu Amazon je u ponedjeljak objavio kako planira samo u Ujedinjenoj Kraljevini ove godine otvoriti novih 5000 radnih mjesta, usprkos pesimizmu koji obavija najavljeni izlazak iz članstva Europske unije. Do kraja godine bi tako radna snaga Amazona u Britaniji trebala narasti na ukupno 24 000 zaposlenih. Britansko tržište je treće najvažnije tržište za Amazon nakon američkog i njemačkog.

Američki Walmart u neku ruku je sličan domaćem Konzumu. Klasični trgovački lanac s vrlo velikim brojem lokacija kojeg muče fiksni troškovi. Oba trgovca su usredotočena na prodaju u svojim trgovinama, već dulje vrijeme pokušavaju razviti online prodaju, ali ti pokušaji se zasad ne mogu uspoređivati s njihovom prodajom u trgovačkim centrima. Iako kupovina na internetu na hrvatskom tržištu nije toliko razvijena kao na američkom, zbog čega ta konkurencija nije toliko izražena, Konzum se, kao i Walmart, bori s novim trendovima u maloprodaji.

Trgovački centri sigurno nikad neće biti u potpunosti zamijenjeni internetskim trgovinama. No, u modernom dobu, kad se svi bore s nedostatkom slobodnog vremena, komfor šopinga iz fotelje u bilo koje doba dana, te dostave robe na vrata kuće ili stana svakako imaju svoje prednosti kojima će se klasični trgovački lanci, žele li i dalje poslovati, morati i dalje brzo prilagođavati.