Od 260 trgovina, prema neslužbenim informacijama, njih samo 80-ak redovno plaća zakup, dok od ostalih 180 velik broj njih ne plaća najam od otvorenja centra. Slična je situacija i među vlasnicima kafića i restorana koji drže 32 lokala.

Slaba posjećenost glavni uzrok problema

'Glavni razlog bojkota je katastrofalno loš promet. Obećavali su nam tri puta veću posjećenost. Svaki dan radimo s gubitkom, a da bismo došli na nulu, promet bi morao narasti dvostruko! Za ovako velik centar, s tolikim brojem trgovina, 10.000 ljudi dnevno je ništa. Nalazimo se u teškoj situaciji, vršit ćemo pritisak na menadžment da nam smanji najamninu', požalio nam se jedan od trgovaca koji je želio ostati anoniman jer ga čekaju pregovori s upravom Westgatea.

Cijene najma kreću se od 45-55 eura po kvadratu, koliko se ugovaralo na početku, dok oni koji su zadnji ušli u centar plaćaju 22-23 eura. U odnosu na druge šoping centre u Zagrebu, kaže naš sugovornik, cijena najma je povoljna, ali je neizdržljiva zbog izostanka kupaca.

O izlasku iz Westgatea niti ne razmišlja jer ugovor, sklopljen na pet godina, nema 'povoljnu izlaznu klauzulu' odnosno morao bi platiti skupe penale te ostaviti dućan na čije uređenje je potrošio više od milijun kuna.

Menadžment megacentra kod Zaprešića dosad je tolerirao neplaćanje najamnina u strahu od velikog broja praznih lokala, što bi dodatno srezalo ionako slabu posjećenost. Prije desetak dana ipak su odlučili pokazati zube te su na adrese neplatiša poslali opomene pred tužbu. Međutim, to je kod trgovaca više shvaćeno kao blef nego kao stvarna prijetnja.

Ne žele organizirati tehnički pregled

Da u Westgateu mnogo toga ne štima, dokazuje i zatvaranje 21 dućana zbog nedostatka minimalnih tehničkih uvjeta, među kojima su i Skandal, parfumerija Martimex, dvije trgovine Lacoste, Calvin Klein Jeans i drugi.

Vlasnik jednog od zapečaćenih dućana, koji nas je također zamolio da mu ne otkrivamo ime i prezime, tvrdi da krivci za to nisu samo trgovci, već i vodstvo Westgatea.

'Nismo zatvoreni zbog nedostataka, već zbog toga što uprava centra ne želi organizirati tehnički pregled. Kako nemamo papir da je pregled obavljen, trgovina ne može raditi. Menadžment je jedini ovlašten da organizira tehnički pregled, ali kako sam centar još ima mnogo toga što nije završeno, a kontrola bi obuhvatila čitav objekt, oni s tim otežu', objasnio nam je ljutiti vlasnik i dodao da s centrom tek treba vidjeti koliku će mu platiti odštetu zbog toga što će mu trgovina biti zatvorena minimalno 30 dana.

Problemi u kojima se nalazi Westgate ne iznenađuju Željka Jegera, predsjednika Udruge zakupaca u trgovačkim centrima. Uz to što mu ne pogoduje teška kriza i pad maloprodaje, lošem dosadašnjem poslovanju, smatra on, kumovalo je i nesnalaženje menadžmenta. Njegove riječi potvrđuje i nedavna rošada na mjestu prvog operativca centra, samo tri mjeseca nakon otvorenja, gdje je Roberta Petrica zamijenio Stjepan Iveljić

'Uprava nije napravila ništa! Nisu osmislili centar niti su uspjeli organizirati njegov rad. Na ruku im ne ide to što je centar otvoren s tri do četiri godine zakašnjenja i na lošoj lokaciji. Uz to, u Westgate su pušteni mnogi kojima tamo nije mjesto. Oko 30 posto ponude čine trgovci bez iskustva i snažnijeg financijskog zaleđa. Radi se o tvrtkama za koje je to bio prevelik zalogaj i sad su, s obzirom na krizu, pred zidom', misli Jeger.

Priča iz Westgatea, loš promet i neplaćanje najamnine, događa se, prema njegovim riječima, i u ostalim zagrebačkim trgovačkim centrima, s tim da je najteža situacija u King Crossu i Mandiju. Zbog toga je Udruga, koja okuplja oko 60 članova, prema svim 'šopingholičarskim mekama' krenula s dva zahtjeva.

Prvi je da se mjesečna najamnina plaća prema mjesečnom prometu neto, a drugi je da se omekšaju ugovori koji su dosad čvrsto vezali zakupce uz centar bez realne mogućnosti da ga napuste do isteka ugovorenog roka.

'Došla su nova vremena. Prije je bilo važno ući u prostor i pratiti konkurenciju i tad su ljudi na svašta pristajali. Tražimo partnerski odnos jer je ovako čitav teret krize pao na naša pleća', rekao je Jager i dodao da uz najamninu, troškove režija, marketinga i bankovnih jamstava trgovci moraju uložiti i u uređenje prostora, tako da na njihove lokale otpada 30 do 40 posto vrijednosti svakog šoping centra.