Platformski rad, kažu u Woltu, omogućava plaćanje prema učinku, a ne prema fiksnom mjesečnom iznosu, pa je dostavljač dosad bio taj koji je odlučivao koliko će se od njegovog bruto iznosa isplaćivati za doprinose državi.

Novim zakonima se to mijenja i dostavljač mora biti prijavljen na broj sati koje odradi, do maksimalnih 40 sati tjedno. Ugovor o radu koji uključuje pitanja godišnjih odmora i bolovanja, plaćanja doprinosa te drugih prava i obveza, dostavljač sklapa s tvrtkom posrednikom (agregatorom) koja mu isplaćuje plaću.

'Razumijemo nezadovoljstvo nekih dostavljača uslijed novih zakonskih odredbi budući da one značajno mijenjaju način na koji su do sada radili. No, zakonodavac se odlučio na ove promjene radi nedvosmislenog utvrđivanja njihovog radnog statusa i ostvarivanja prava specifičnih za ovaj oblik radnog odnosa. Iz sadašnje perspektive može izgledati kao gubitak, no s drugačijim pogledom to može biti ulaganje u budućnost s više godina staža i većom mirovinom', kaže generalni direktor Wolta za Hrvatsku Marin Šušnjar.

Prema iznesenim podacima, nakon pomirenja obaveza koje dostavljač mora podmiriti državi te uključujući i moguće troškove goriva, prosječna mjesečna neto plaća dostavljača koji radi do maksimalno propisanih 40 sati tjedno je od 900 do 1100 eura, bez napojnica.

Netočno je, tvrde u Woltu, da su dostavljačima smanjena plaćanja za 30 posto i dodaju da su manja neto primanja dostavljača rezultat inicijative državnih institucija da se zakonski uredi rad platformi.

Dostavljači koji su sudjelovali na brifingu i željeli su ostati anonimni, izrazili su nezadovoljstvo smanjenjem fleksibilnosti rada. Kao jedan od razloga zabrinutosti naveli su nepraktičnost takvog rada u ljetnoj sezoni i danima smanjenog prometa. 'Ako radim u ponedjeljak i promet je neznatan, ne mogu se prijaviti za vikend jer sam 'ispucao' svoje sate', rekao je jedan od dostavljača.

Iz Wolta tvrde da dostavljači koji su nedavno prosvjedovali ne čini ni tri posto dostavljača. Dostavljači Wolta prosvjedovali su sredinom veljače tražeći pregovore s upravom, tvrdeći da im je zarada smanjena, trpe diskriminaciju i imaju dojam da ih se želi zamijeniti jeftinijom stranom radnom snagom, a istovremeno je Wolt povećao cijenu dostave.

Zatražili su povećanje naknade za dostavu, veća prava, mogućnost rada preko vlastitog obrta ili tvrtke, regulaciju rada stranih državljana, te izradu crne liste tvrtki posrednika.  Nezadovoljni su i novim Zakonom o radu jer, kako su rekli, nije definirao prava platformskih radnika jednako kao i onih iz drugih djelatnosti.

Ustvrdili su i da će izgubiti do trećine svojih primanja, jer se uvodi obavezna prijava na 40 sati tjedno za sve platformske radnike, što im ograničava vrijeme rada i onemogućuje veće prihode. Ustvrdili su i da nakon prelaska na euro primaju manje naknade od Wolta, čime su na tjednoj razini uskraćeni za minimalno deset posto dotadašnje zarade.