Mirovine bivših saborskih zastupnika dugo su bile vruće pitanje u hrvatskoj javnosti koje je posljednjih godina ponešto jenjalo, no podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) otkrivaju da nikada u povijesti nismo trošili više na mirovine bivših zastupnika i nekolicine drugih dužnosnika koji ih ostvaruju po posebnim propisima. Posljednji dostupni podaci pokazuju da takve mirovine prima 650 osoba, kao i da u prosjeku iznose 9561,30 kuna, što znači da samo za tu stavku Hrvatska godišnje iz proračuna odvaja sedamdesetak milijuna kuna.

Prije desetak godina, dakle krajem 2007. godine, mirovinu po posebnim propisima za bivše visoke dužnosnike primalo je 400-tinjak osoba i godišnji neto izdatak proračuna iznosio je oko 45 milijuna kuna. Još nekoliko godina ranije, početkom 2003., dokle dopiru dostupni podaci HZMO-a, dakle prije nepunih petnaest godina, saborske mirovine primalo je 270 osoba, za što smo godišnje izdvajali nešto više od trećine sadašnjeg iznosa.

Sadašnja situacija najvjerojatnije je posljedica odlaska u mirovinu osoba koje su pravo na onu povlaštenu ostvarile po nekima od starih zakona i to im se pravo priznaje i danas. Povlaštene saborske mirovine godinama su bile velik kamen spoticanja jer su, u usporedbi s mirovinama koje su ostvarivali obični radnici i zaposlenici, bile i iznosima mnogo izdašnije, a uvjeti pod kojima se ostvarivalo pravo bitno povoljniji. Tako se u jednom trenutku u saborsku mirovinu moglo sa samo 20 godina redovitog staža i dvije godine saborskog mandata.

<<Ovdje pročitajte sve o pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma>>

Zbog njihove kontroverznosti u posljednjih desetak godina u nekoliko navrata ipak je došlo do reduciranja kako iznosa tako i uvjeta za ostvarivanje prava na povlaštene mirovine za saborske zastupnike i dio drugih visokih dužnosnika. Takve redukcije redovito su pratila oportunistička umirovljenja dijela zastupnika koji bi se umirovili na jedan ili nekoliko dana kako bi im se utvrdilo pravo po boljim uvjetima, da bi onda zamrznuli to pravo i nastavili obavljati zastupničke dužnosti.

Vlada Zorana Milanovića konačno je 2012. u potpunosti dokinula povlaštene mirovine za zastupnike, no odlukom Ustavnog suda iz 2014. pravo na povlaštenu mirovinu je priznato svima koji su ga ostvarili po nekom od zakona koji su vrijedili prije njihovog konačnog ukidanja.

Efekti tih promjena vidljivi su i iz podataka HZMO-a. Do 2012. godine broj bivših zastupnika koji primaju povlaštene mirovine povećavao se korakom za otprilike 50 osoba svake dvije godine. U pet godina nakon toga brojka je povećana za stotinjak novih umirovljenika, što znači da je trend rasta broja korisnika povlaštenih saborskih mirovina ipak ponešto usporen.

Osim samih uvjeta pod kojima su se ostvarivala prava na povlaštenu mirovinu, daleko povoljniji bili su iznosi samih mirovina. Zbog očite neumjerenosti ti su iznosi u nekoliko navrata smanjivani, a posljednja takva odredba bila je zakonska promjena s početka 2014., kad su povlaštene mirovine snižene zbog nepovoljne gospodarske situacije.

No krajem kolovoza ove godine vlada Andreja Plenkovića, navodeći povoljni gospodarski trenutak kao razlog, donosi odluku o ukidanju tog smanjenja, a u svojoj odluci naglašava kako je prvotno smanjenje najvećim dijelom utjecalo na povlaštene mirovine koje prima dio branitelja. U tišini se pak provukla činjenica da će mirovine automatski skočiti i ostalim primateljima povlaštenih mirovina, a u svemu je interesantno i to da je Vlada donijela upravo odluku, a nije išla u promjene zakona redovnom procedurom.

Efekti odluke vrlo jasno su se pokazali na iznosima isplaćenih mirovina u posljednja tri mjeseca. Dok je prosječna povlaštena saborska mirovina u kolovozu (isplaćena u rujnu) iznosila 8631,54 kune, u listopadu je ona za gotovo tisuću kuna viša i iznosi 9561,30 kuna.

Analitički podaci HZMO-a otkrivaju još neke detalje. Najveći dio povlaštenih mirovina bivših saborskih zastupnika i drugih državnih dužnosnika ulazi u razred mirovina većih od 8000 kuna koje ostvaruje njih gotovo 500. Samo šest bivših zastupnika nalazi se među onima koji primaju mirovinu u rasponu od 4000 do 5000 kuna, a i pravilnije bi bilo reći da se radi o zastupnicama jer je riječ o njih pet i tek jednom zastupniku u toj najnižoj kategoriji povlaštenih mirovina.

Spomenute brojke je najbolje gledati iz perspektive činjenice da se prosječna mirovina ostvarena prema redovnim uvjetima u Hrvatskoj kreće oko razine od 2300 kuna, a gotovo 90.000 ljudi mjesečno prima manje od 500 kuna penzije. Još veća nejednakost se vidi iz iznosa najviših penzija – dok više od 8000 kuna mirovine prima 496 zastupnika, među 1,14 milijuna umirovljenika po redovnim uvjetima takav iznos prima njih nešto manje od 3600.

Iako je posljednjih godina fenomen saborskih mirovina konačno barem donekle doveden u red, podaci pokazuju da će Hrvatska, a to ne vrijedi samo za godišnjih 70 milijuna kuna, kojima bi se moglo opremiti nekoliko škola, još dugo plaćati nezasitnost svojih političkih 'elita'.