U postupku odabira strateškog partnera za projekt izgradnje termoelektrane Plomin C do sada se javilo tridesetak zainteresiranih, među kojima i desetak ozbiljnih i respektabilnih partnera, izvijestio je danas predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Zlatko Koračević nakon sastanka s predstavnicima Istarske županije, koordinacije gradonačelnika Labina te načelnika općina Labinštine
HEP je 24. srpnja objavio poziv za iskazivanju interesa u projektiranju, inženjeringu, financiranju, izgradnji, upravljanju i održavanju buduće elektrane na ugljen, snage 500 megavata, a natječaj je otvoren do 14. rujna.
Od potencijalnih partnera traži se da poštuju najbolja svjetska iskustva i najbolje svjetske tehnologije u smislu zaštite okoliša, kazao je Koračević na konferenciji za novinare dodavši kako se odabir strateškog partnera za Plomin C očekuje do kraja prvog tromjesečja 2013. godine.
'Plomin C je naša najveća investicija nakon pedeset godina, vrijedna 800 milijuna eura. Ona je ujedno i prva u nizu investicija u elektroenergetske objekte koje HEP planira pokrenuti u idućem razdoblju, vrijednosti oko dvije milijarde eura', naglasio je Koračević.
Dodao je kako će HEP izgradnjom ove termoelektrane dati svoj doprinos razvoju ovog kraja, a s ovom investicijom potrebe Hrvatske za uvozom struje smanjiti će se na osam posto.
Po njegovim riječima s novom termoelektranom emisije štetnih tvari u zrak smanjit će se na najmanju moguću mjeru korištenjem visokokvalitetnog niskosumpornog ugljena i ugradnjom postrojenja za odsumporavanje dimnih plinova.
Time će zrak u okolici TE Plomin i dalje biti prve, najbolje kategorije, jer će TE Plomin 2 i TE Plomin C zajedno emitirati još manje onečišćujućih tvari i to za 54 posto manje sumpora, 25 posto manje dušika te 13 posto manje čestica, ustvrdio je Koračević dodavši kako će se proširiti i mreža mjernih postaja uz obvezu praćenja značajno većeg broja parametara kakvoće zraka.
'HEP je dio ove lokalne zajednice i želi dati svoj doprinos razvoju i poboljšanju kvalitete života ljudi. To nam je ljudska, politička i poslovna obveza, dok nedostatak komunikacije, koji je izostao do sada, otvara prostor politikanstvu i neutemeljenim izjavama', zaključio je predsjednik uprave HEP-a.
Razgovaralo se i o izgradnji deponija šljake, za što je raspisan javni natječaj, a kako napominje gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, obećana je i sanacija do kraja godine. Dobivena je lokacijska dozvola za izgradnju novog pristava jer osim kamionima, šljaka bi se trebala odvoziti i brodovima, a planira se i izgradnja silosa za pohranu pepela.
Osim rješavanja za mještane gorućeg problema pepela i šljake zaostalih od TE Plomina 1 i 2, predstavnici ovih pet istarskih općina i grada Labina zatražili su da HEP podrži njihov zahtjev o izmjeni Zakona o visini naknade za korišteno zemljište, jer smatraju da treba obeštetiti sve okolne općine.
'Budući da su mogućnosti da se koristi plin kao energent za TE Plomin 3 sve manje, tražimo od HEP-a i Vlade RH da uvaže naše projekte koje kandidiramo prema raznim ministarstvima i državnim institucijama. Uspješan takav primjer je uključivanje novih izvora pitke vode u sustav', kaže Demetlika. Pojašnjava da, u svijetlu aktualne gospodarske situacije i činjenice da nam je strateški energent potreban, kao i nove investicije, smatra kako ni referendum o pitanju energenta buduće TE Plomin 3 ne bi mogao spriječiti da to bude ugljen.
'Moje mišljenje je da ova Uprava HEP-a ima novi način partnerskog odnosa prema lokalnoj zajednici, no s obzirom da smo se kod TE Plomina 1 i 2 opekli, tražili smo određene garancije koje bi trebao potvrditi netko iz Vlade ili nadležnog ministarstva jer ako već spašavamo hrvatski energetski sektor, onda bi naši projekti trebali imati prioritet', veli labinski gradonačelnik.