Kako je rečeno u srijedu na predstavljanju javnog poziva za dodjelu tih sredstava, na taj se poziv, od 15. svibnja do 31. prosinca ove godine, mogu javiti poduzetnici i organizacije za istraživanje i širenje znanja, osim znanstvenih organizacija. Riječ je o 34 subjekata iz 14 županija koji su u prednatječaju krajem prošle godine iskazali interes za sudjelovanje.

Prihvatljiva područja za dodjelu ovih sredstava su zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi razvoj, promet i mobilnost, sigurnost te hrana i bioekonomija. Minimalna potpora koja se može dobiti u okviru ovog poziva iznosi oko 7,5 milijuna kuna, a maksimalna gotovo 112,3 milijuna kuna.

 Predstavljanju tog poziva bio je nazočan je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je kazao da je to primjer dobre prakse, gdje velika sredstva stavljaju na raspolaganje za projekte koji će dovesti do unapređenja istraživanja, razvoja, povezivanja najboljih praksi i najnaprednije tehnologije s onim što očekuje hrvatsko gospodarstvo.

"Smatram da je upravo u istraživanju, razvoju i inovacijama najveći potencijal rasta hrvatskog gospodarstva", istaknuo je te dodao da to ujedno treba biti orijentir za budući razvoj zemlje.

 Ujedno, naglasio je premijer, taj poziv doprinosi "našem općem cilju da trenutna ulaganja u istraživanja i razvoj koja su na razini 0,81 posto BDP-a podignemo na željenu razinu od 2 posto BDP-a, a da svi ti projekti budu generatori razvoja u različitim dijelovima Hrvatske".

 Osvrnuo se i na trenutno stanje u hrvatskom gospodarstvu, rekavši kako imamo dobre i pozitivne gospodarske trendove te ohrabrujuće pokazatelje rasta BDP-a, industrijske proizvodnje i izvoza, što su prepoznale i agencije za kreditni rejting koje su unazad nekoliko mjeseci Hrvatskoj izglede promijenile iz negativnih u stabilne.

 "Mislim da je dobro kada nepristrani strani gospodarski i financijski analitičari vide Hrvatsku tim očima. To je sigurno ohrabrenje za nastavak politike smanjenja javnog duga i proračunskog deficita", rekao je Plenković te istaknuo da upravo na tom tragu Vlada radi i na finalizaciji ovogodišnjeg Nacionalnog programa reformi.

 U tome je, dodao je, bitan i dijalog s Europskom komisijom "jer ćemo kvalitetnim i realnim, ostvarivim Programom dodatno steći vjerodostojnost kod naših europskih partnera", a njihovi interes za Hrvatsku najbolje dokazuje dinamika dolazaka europskih povjerenika - njih četiri posjetilo je Hrvatsku unazad osam dana.

 Govoreći o aktualnom trenutku u EU, posebice o izlasku Velike Britanije, Plenković je kazao kako je to uglavnom iza nas, a "ispred nas je kako Hrvatska može što bolje iskoristiti ono što EU jest, a to je dodana vrijednost nacionalnom razvoju svih njezinih članica" kroz strukturne i investicijske fondove EU kao dodatni poticaj gospodarstvu.

 U sklopu predstavljanja javnog poziva dodijeljene su i tri odluke o financiranju projekata u sklopu projekta "Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koje proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja".

Tako je tvrtki AD Plastik odobreno 19,6 milijuna kuna za pilot projekt razvoja nove tehnologije bojanja, na kojem će se otvoriti 26 novih radnih mjesta. Pan stolarija iz Čakovca dobila je 5,09 milijuna kuna za istraživanje drvnih sirovina, a zagrebačka tvrtka iCat 1,39 milijuna kuna za novi projekt električnog broda, na kojem će se zaposliti pet novih radnika.

 Odluke je dodijelila potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, koja je istaknula da je kroz ostale programe jačanja poslovanja i konkurentnosti poduzetnika do sada potpisano 310 ugovora, temeljem kojih je sa 629 milijuna kuna bespovratnih sredstava stvorena nova poslovna aktivnost u vrijednosti od 1,7 milijardi kuna.

Također, u srijedu je objavljen i dodatni natječaj za dodatnu mogućnost internacionalizacije poslovanja malih i srednjih poduzetnika, vrijedan 38 milijuna kuna. Dalić je a travanj najavila još tri dodatna poziva namijenjena poduzetnicima, poduzetničkim potpornim institucijama i jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ukupno vrijedna 125 milijuna kuna.