U Vladi najavljuju da će već na sljedećoj sjednici za tri dana donijeti izmjene Zakona o financiranju lokalne samouprave i smanjiti parafiskalne namete (spomenička renta, šumski i vodni doprinos...) za 50 posto tako da će gospodasrtvo na svakom od njih uštedjeti po 100 milijuna kuna godišnje. Očekuje se i popis investicija koje je pripremio prvi potpredsjednik Radimir Čačić, no o tome još nema niti riječi.

Osim navedenoga, slijedi i Zakon o odgodi poreznih dugovanja koji je bila donijela i HDZ-ova ministrica financija Martina Dalić, a radi se o tome da se još jednom dugovi koje poduzeća imaju prema Ministarstvu financija prolongiraju do 36 mjeseci. 'Sve što je ostalo od prošle godine, refinanciramo na 36 mjeseci. Sve što je neplaćeno', rekli su nam u Vladi.

Velik problem koji muči hrvatsko gospodarstvo je nelikvidnost, koja je tolika da, smatraju u Vladi, ne mogu učiniti na tom polju ništa bez Zakona o financijskom poslovanju. On je najavljen za svibanj, i to u dva čitanja. Vlada se nalazi pred dilemom - sama pokrenuti blokade i stečajeve insolventnih tvrtki ili inzistirati na zajedničkom dogovoru s bankama i dobavljačima.

U tom će se zakonu, kažu, prvi put uvesti pravilo da se sve strane dogovaraju prije pokretanja stečaja, što nije jednostavno. 'Mi pokušavamo gurati onaj američki model da se vjerovnici dogovore prije pokretanja stečaja, što je potrebno uskladiti s pravosuđem, tako da ono što se dogovorimo dobije oznaku sudske nagodbe', kažu u Ministarstvu financija.

U Vladi kažu da nije problem neke dugove niti otpisati, ali ako to ima svoju svrhu: 'To što je netko izmišljao zakone da bi se nekome omogućilo da regulira obaveze koje nije u stanju - to nije prihvatljivo. To nije normalan sustav!', rekao nam je izvor u Vladi i priznao da su potraživanja ogromna, što Vladi daje temelj da gura Zakon o financijskom poslovanju jer je upravo država jedan od najvećih vjerovnika, a ne banke.

'Taj zakon je jedini izlaz jer nakon toga ćemo sve gurati prema stečajevima. Nama će osnovno obrazloženje biti to što stečajevi traju po deset godina, a neprihvatljivo je više da sud vodi gospodarstvo, jer stečajevi su s preustrojem nešto potpuno neregularno, neki su efikasni, neki nisu. To je stanje koje treba promijeniti i zato mi idemo obrnuto: vjerovnici, upravljajte s dužnicima. Upravljate zajednički, mijenjajte što god hoćete...'

Vlada je danas najavila i privatizaciju kojom očekuju barem dvije milijarde kuna prihoda u proračunu, a sindikati im poručuju da prije toga žele javnu raspravu. Vlada je pak stava da neće privatizirati more, obale, jezera, vode, šume i poljoprivredna zemljišta koja će nastojati stavljati u koncesije. Što se tiče tvrtki, kažu kako će štititi monopolne djelatnosti prijevoza ili prijenos energije, nafte i naftnih derivata i sve ostale strateške pozicije.

Privatizacija će se provoditi na način da se stvaraju nove investicije, a kod starih će se ići na privatno-javno partnerstvo. Primjerice, u slučaju termoelektrane Plomin država će zajednički s nekim investitorom obnoviti novi kotao. Ista je stvar i s hidroelektranama, od kojih mnoge trebaju kompletnu modernizaciju i akumulaciju. HEP, naime, za to nema novca jer mora voditi distribucijsku i prijenosnu mrežu.