U skladu sa zahtjevima sa summita osam najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta G8 koji je 2007. održan u njemačkom Heiligendammu Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj objavila je niz izvješća u kojima na temelju uspješnih primjera ukazuje na moguć pozitivan doprinos ulaganja poticanju gospodarskog rasta nakon oružanih sukoba.

U najnovijem izvješću UNCTAD je po kriteriju značajne prisutnosti izravnih inozemnih ulaganja i njihova pozitivnog ishoda analizirao primjer Hrvatske i Mozambika, 'dvije potpuno različite zemlje s različitom prirodom sukoba', zaključivši da su uspjeli obnoviti priljev ulaganja i tako osigurati potporu razvoju.

Izvlačeći pouke za ostale zemlje koje iza sebe imaju oružane sukobe, UNCTAD im sugerira da formuliraju i počnu primjenjivati temeljnu zakonsku regulativu ciljanu na inozemne ulagače prije i neposredno nakon sklapanja mirovnih sporazuma.

'Hrvatska i Mozambik počeli su razmatrati ključne reforme znatno prije potpisivanja mirovnog sporazuma i one su stupile na snagu, bar djelomično, u završnim godinama sukoba i neposredno nakon mirovnih sporazuma', ističu u UNCTAD-u. Rani početak može osigurati nužno pravnu i gospodarsku stabilnost i tako amortizirati neizvjesnost u razdoblju nakon sukoba, dodaju.

Nužni su također značajni poticaji za ulagače koji se angažiraju u razdoblju neposredno nakon završetka sukoba i mogu dati značajan doprinos rastu i zapošljavanju. Time se može uravnotežiti eventualni nedostatak slabe infrastrukture i velikog rizika, pri čemu bi se paralelno poboljšanju investicijske klime poticaji mogli ukidati, sugeriraju u UNCTAD-u.

Vlade bi također tehničku i financijsku pomoć međunarodnih i regionalnih organizacija trebali usmjeriti na obnovu ključne infrastrukture, uključujući ceste, luke i mostove.

Poželjno je i kreiranje mehanizama koji će minimalizirati eventualne nepovoljne utjecaje ulagačkih projekata na mirovni proces, primjerice kroz produbljivanje jaza u odnosu na ostale zemlje u regiji.

Na temelju izračuna prosječne godišnje stope rasta BDP-a u prethodnih pet godina, u UNCTAD-u su izračunali da je Hrvatska u 1995. zabilježila negativnu godišnju stopu rasta od 5,4 posto. U 2000. bilježila je pozitivnu stopu rasta od 3,2 posto, koja je u 2005. porasla na 4,7 posto. U 2008. stopa rasta kliznula je na 2,4 posto, na temelju izračuna prosječne godišnje stope rasta u razdoblju od 2006. do 2008.

Izračuni prosječne godišnje vrijednosti u prethodnih pet godina pokazuju također da je priljev inozemnih ulaganja u 1995. iznosio 95 milijuna dolara da bi 2000. porastao na 907 milijuna dolara. U 2005. poskočio je na 1,52 milijarde dolara a u 2008. dosegnuo je 4,383 milijarde dolara.

Odljev ulaganja je u 1995. na temelju izračuna prosječne godišnje vrijednosti u prethodnih pet godina iznosio 12 milijuna dolara da bi u sljedećih pet godina porastao na 77 milijuna, te na 287 milijuna u 2005. U 2008. je na temelju izračuna prosječne godišnje vrijednost u prethodne tri godine kliznuo na 170 milijuna dolara.