Postlitijski istraživački klaster u Ulmu, Karlsruheu i Giessenu sa 120 znanstvenika najveći je klaster te vrste u Europi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrij, magnezij, kalcij ili aluminij, uvjeren je kemičar Maximilian Fichtner iz laboratorija u Ulmu.

'Budući da potražnja strelovito raste, moramo postaviti tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji', naglašava Fichtner.

Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i učinkovitosti novih tehnologija. Prema Fichtnerovom mišljenju, natrij-ionska baterija trenutno ima najveće šanse za 'zlatnu budućnost'. Gotovo je jednako snažna kao litij-ionska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima.

'Natrij-ionska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti', kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije.

Istraživački klaster na Sveučilištu Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija. Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji također naporno rade na pronalaženju novih rješenja.

'Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance opskrbe, sirovine te na taj način identificirati potencijale različitih opcija', kaže Annegret Stephan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsruheu.

Stephan i njezin tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov daljnji razvoj.

Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije i još nisu toliko tehnološki zreli kao litij-ionske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima.

Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput omjera njezinog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolju izvedbu.

'Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju velik potencijal, naprimjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litij-ionske baterije', kaže Stephan. Stoga ona smatra da će litij-ionske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima.

Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve učinkovitije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litij-ionskih varijanti - i sve to uz nekritične resurse. 'Naprimjer, u bliskoj budućnosti natrij-ionske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima ili litij-sumporne baterije u manjim električnim zrakoplovima te natrij-sumporne ili cink-ionske baterije u stacionarnim aplikacijama.'

Prije svega, Stephan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom.