U prva četiri mjeseca zbog zabrane rada nedjeljom, prema podacima Ceha trgovine, zatvorena su 1.152 trgovačka obrta te je bez posla ostalo više od 2.800 ljudi. Promet u malim trgovinama je pao od 15 do 20 posto, koliko su ostvarivali radeći nedjeljom
'Naša predviđanja s kraja prošle godine pokazala su se čak preskromnima. Tad smo govorili da će biti izgubljeno oko sedam tisuća radnih mjesta. Kad podacima iz obrta pribrojimo tvrtke, tad će taj broj biti premašen. Ne smije se zaboraviti da je trenutno blokirano 7.135 trgovaca obrtnika, od koji će mnogi staviti ključ u bravu', rekao je Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK) na današnjoj konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, male trgovine namijenjene su isključivo dnevnoj kupnji i one ne mogu nadomjestiti izgubljeni promet u narednim danima, poput velikih trgovačkih lanaca. Posebno je to očito kroz pad prodaje kruha u malim trgovinama za čak 17 posto.
HOK Vladi predlaže da uredbom jedinicama lokalne samouprave dade ovlasti za reguliranje rada nedjeljom i blagdanom, kao što je to slučaj za radne dane – da mogu samostalno odrediti radno vrijeme trgovina (najdulje do ponoći) i da se uredba odnosi na razdoblje do kraja listopada.
Drugi zahtjev je da se na uređivanje radnog vremena trgovina nedjeljom primijeni načelo pozitivne diskriminacije, kao što je u mnogim državama EU-a.
'U Danskoj sve trgovine s godišnjim prometom manjim do 3,2 milijuna eura mogu raditi nedjeljom. Zatražili smo i mišljenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koja u tome ne vidi ništa sporno', rekao je Vukelić.
U slučaju da Vlada ništa ne poduzme, može se dogoditi, mišljenje je trgovaca, da će se zakon sam urušiti jer je pun rupa. Pojedini gradovi razmišljaju da na svom području proglase sajmove za iduća četiri mjeseca, što dozvoljava svima da rade kad hoće.