Naime, ako je točan podatak da je u Zagrebu prazno 54 tisuće stanova, kako tvrdi ministar graditeljstva Branko Bačić, gradski proračun trebao bi godišnje samo po osnovi ovog poreza ubrati minimalno 7,5 milijuna eura, ako uzmemo da je prosječan stan površine 70 kvadrata. S povećanjem tog poreza sa sadašnjih dva na pet eura po četvornom metru, što je predviđeno zadnjim izmjenama Zakona o lokalnim porezima, gradska blagajna bi mogla biti bogatija za 18,9 milijuna eura godišnje, piše Lider.

Broj obveznika ovog poreza, kao i ukupni iznos, trebali bi biti još i veći, budući da bi i iznajmljivači apartmana trebali plaćati ovaj porez, a njih je je prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba registrirano oko 2200. Ubroje li se dakle i oni u ovu računicu, zagrebački proračun mogao bi se podebljati za gotovo 20 milijuna eura. Naravno, pod uvjetom da se spomenuti porez zaista i naplaćuje onako kako je to propisano zakonom, piše Lider.

Prema objašnjenju kojeg je Lider dobio od Porezne uprave, obveznici ovog poreza su sve fizičke, ali i pravne osobe, koje stanove, apartmane ili kuće koriste samo povremeno. A pod povremenim korištenjem podrazumijeva se i iznajmljivanje turistima.

Iako je ovaj porez prihod lokalnih samouprava, njegovo utvrđivanje i prikupljanje za gradove i općine može obavljati Porezna uprava, a upravo je takav slučaj u Zagrebu.

– Odlukom o lokalnim porezima i o prirezu porezu na dohodak (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/17, 22/17 i 34/20) propisano je da poslove utvrđivanja i naplate poreza na kuće za odmor obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava. S obzirom da je poslove utvrđivanja i naplate poreza Grad prenio na poreznu upravu, Grad će u narednom razdoblju a nastavno na novu predloženu reformu u suradnji s njima provjeriti jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi oni obveznici koji bi ovaj porez trebali plaćati – odgovorili su iz Grada Zagreba na upit o tome tko je nadležan za naplatu ovog poreza u Zagrebu te planira li Grad Zagreb nešto poduzeti kako bi se poboljšala njegova naplata.