Niske cijene vozarina ugrožavaju poslovanje brodara

Poslovni rezultati dva najveća brodara – Atlantske plovidbe i Tankerske plovidbe – jasno pokazuju u kojoj mjeri je globalna recesija pogodila brodarski sektor. Drastični pad cijena vozarina očekivano je srezao prihode brodara, a neke odveo i u gubitke. Tako je dubrovačka Atlantska plovidba u prvih šest mjeseci natukla 63,2 milijuna kuna gubitka, uz upola manje prihode u odnosu na prošlu godinu. S obzirom na kretanje BDI indeksa vozarina za rasute terete, gubitak se može očekivati i u trećem kvartalu ove godine. Zadarska Tankerska plovidba zadržala je pozitivno poslovanje, ali uz snažan pad prihoda i dobiti. Zarada Tankerske se smanjila za 76 posto (na 36,6 milijuna kuna), a prihod je oslabio za 9 posto (na 485,9 milijuna kuna).

Građevinarima prijeti nelikvidnost

Vodeće građevinske kompanije i u razdoblju recesije održale su visoku razinu aktivnosti, zahvaljujući državnim ulaganjima u infrastrukturu. Većina ih bilježi stagnaciju ili rast dobiti, ali uz slabiji novčani tok radi otežane naplate potraživanja. Rezultate iznad očekivanja ostvarili su Dalekovod, IGH Institut i Viadukt. Zagrebački Dalekovod povećao je ukupan prihod za 49 posto na 1,23 milijarde kuna, uz rast dobiti od 23 posto na 22,9 milijuna kuna. Međutim, kako je većina prihoda (1,09 milijardi kuna) realizirana kroz ugovorene radove na državnim projektima (cestogradnja, željeznica, energetski sektora), kompanija je suočena s otežanom naplatom.

Poslovanje Instituta IGH obilježili su stagnacija prihoda i snažan rast dobiti. Neto dobit grupe dostigla je 51,26 milijuna kuna (+33 posto), uz konsolidirane prihode od 410,8 milijuna kuna. Ozbiljan problem u poslovanju Insituta predstavlja likvidnost tako da je kompanija ostvarila negativan novčani tok iz poslovnih aktivnosti. Slične probleme ima i Viadukt, koji bilježi blagi pad prihoda i osjetan rast dobiti. Najveće probleme u poslovanju imala je Ingra koja je pretrpjela pad prihoda od gotovo 30 posto, uz drastični pad dobiti. Zbog otežane naplate potraživanja na domaćem tržištu kompanija je bila prisiljena dio dospjelih obveza prema izvođačima podmiriti vlastitim dionicama kao i drugim vrstama kompenzacija.

T-HT i Adris grupa održali snažan novčani tok

Dvije kompanije koje čvrsto drže liderski položaj u svojim branšama uspjele su, unatoč gospodarskoj krizi, spriječiti pad prihoda i održati snažan novčani tok. Zahvaljujući snažnom rastu prihoda od mobilne telefonije i internetskih usluga, HT je uspješno kompenzirao smanjene prihode u fiksnoj telefoniji, zadržavajući ukupne prihode na približno istoj razini kao i lani. Neto dobit je zabilježila blagi pad od 2,9 posto. Sve oštrija konkurencija na telekom tržištu i uvođenje naknade na mobilnu telefoniju dodatno će ugroziti profitabilnost HT-a u nastavku godine. Nepovoljni uvjeti poslovanja i restriktivne državne mjere pogodile su i Adris grupu, čija dobit je smanjena za 13 posto (na 250,6 milijuna kuna). Duhanski biznis trpi posljedice novog trošarinskog sustava i uvođenja zabrane pušenja na javnim mjestima, a turistički dio poslovanja suočen je s padom broja noćenja. Zahvaljujući rastu prodaje cigareta na inozemnim tržištima, Adris grupa je ipak uspjela održati prihode na istoj razini kao i lani.

Ericsson NT suočen s padom narudžbi

Ericsson Nikola Tesla, koji veliki dio prihoda ostvaruju na izvoznim tržištima, snažno je pogođen globalnom recesijom. Ukupni prihodi ENT-a u prvom polugodištu bili su niži za 20,2 posto nego u istom razdoblju lani, a dobit je smanjena za čak 53 posto. Osim smanjenja volumena poslovanja, na slabije rezultate utjecao je i pritisak na sniženje cijena i promjena u asortimanu prodanih proizvoda. Na buduće poslovanje Ericssona NT-a odrazit će se i negativni učinci uvođenja naknade na mobilnu telefoniju u Hrvatskoj.

Manja dobit prehrambenih tvrtki

Glavnim burzovnim uzdanicama iz prehrambene branše, koprivničkoj Podravci i zagrebačkom Krašu, prihodi su stagnirali, a dobit im je osjetno smanjena. Podravkina dobit pala je za 26 posto (na 17,5 milijuna kuna), a Kraševa za 10 posto (na 19 milijuna kuna). Glavni razlog slabije profitabilnosti je rast financijskih rashoda. Dok im prodaja na domaćem tržištu smanjena, ohrabruje rast izvoza. Podravka je uspjela povećati izvoz za 4 posto (na 850,8 milijuna kuna), a Kraš za čak 12,8 posto (na 195,5 milijuna kuna).

Atlantic grupa nastavlja snažan rast

Atlantic Grupa jedna je od rijetkih kompanija koja je nastavila snažan rast u 'teškim vremenima'. Ukupni prihodi Atlantica porasli su za 11,9 posto (na 1,07 milijardi kuna), a dobit je skočila za 49,8 posto (na 41,6 milijuna kuna). Tedeschijev koncern uspio je, unatoč kriznim vremenima, ostvariti ambiciozne planove obećane dioničarima prilikom IPO-a u studenome 2007. godine. Rast prodaje temelji se na lansiranju novih proizvoda (Cedevita GO!), na novim distribucijskim ugovorima te na širenju lanca ljekarni.

Tope se i zarade banaka

Pad kreditnih marži, smanjenje prihoda od naknada te rast rizičnih plasmana utjecali su na znatno slabije poslovne rezultate vodećih hrvatskih banaka. Tako je dobit Zagrebačke banke bila manja za 149 milijuna kuna ili 17,9 posto dok je zarada Privredne banke Zagreb smanjena za 17,5 posto (na 502,3 milijuna kuna). U komentarima slabijih rezultata bankari najčešće spominju pad kreditnih marži, ističući problem smanjene likvidnosti zbog kojega su kamatne stope na depozite rasle više nego kamatne stope na kredite. Pad prihoda od naknada posljedica je smanjenog volumena trgovanja na financijskim tržištima. Produbljavanje recesije utjecalo je i na rast loših plasmana zbog čega su banke morale povećati rezervacije za potencijalne gubitke što je dodatno umanjilo polugodišnju dobit.