Oporezivanjem napojnica koje se daju u uslužnim djelatnostima, čiji se iznos procjenjuje na 67 milijuna eura godišnje, Slovenija bi uprihodila 25 milijuna eura, ali vlada o tom rješenju još ne razmišlja iako porezna uprava napojnice smatra oporezivim prihodom, piše u četvrtak ljubljanski Dnevnik
Na napojnice se u većini razvijenih država plaća porez, unatoč raznolikim praksama i tradicijama, pa se u Austriji na napojnice plaća paušal, dok u Italiji i na Balkanu nad napojnicama nema nikakve kontrole, izjavio je porezni stručnjak i profesor ekonomije Andrej Raspor
Sindikat ugostiteljstva načelno podržava uvođenje poreza na napojnice, ali upozorava da bi on ogorčio same djelatnike, na primjer konobare kojima napojnica u prosjeku donosi od 8 do 45 posto plaće, piše Dnevnik.
Napojnice kompenziraju i relativno niske plaće u ugostiteljstvu, gdje konobari mjesečno u prosjeku zarade 730 eura neto, skoro 300 eura manje od nacionalnog prosjeka.
Ministarstvo financija navelo je da se prihod od napojnica za sada tretira kao neevidentirani prihod koji ne ulazi u fiskalne blagajne koje su pod poreznom kontrolom, te da bi evidentiranje i oporezivanje napojnica bilo teško provesti, iako je sa zakonskog stajališta to prihod na koji bi trebalo platiti korporativni porez, doprinose i godišnji porez na dohodak.
No ministarstvo dodaje da nema podataka o kojim se sredstvima radi i koliki je udjel napojnica u sivoj ekonomiji.
Tako će do daljnjega to ostati neregulirano područje, osim u kasinima, odnosno igračnicama gdje se napojnice krupjea strogo evidentiraju i poslodavci ih uračunavaju u plaću.
