Iako podatci za prvih šest mjeseci govore o gospodarskom padu od oko 1,7 posto, Linić je kazao kako neka pozitivna kretanja u zadnjem kvartalu pokazuju da će pad u 2012. biti manji, oko 1,1 posto. Priznao je da planirane investicije kasne, za što je okrivio zatečeno stanje u državnim tvrtkama.

'Očito da je Vlada precijenila stanje u trgovačkim društvima u kojima ima većinsko vlasništvo. Dovoljno je da pogledate rezultate clean starta i da shvatite kako su ogromni problemi u trgovačkim društvima', rekao je Linić. Upozorio je da je Vlada primorana spašavati i privatne tvrtke, posebno u građevinarstvu, kao i da je za podizanje konkurentnosti gospodarstva smanjila doprinos na plaću i neke parafiskalne namete.

Naglasio je da je, u suradnji s bankarskim sektorom, osigurano 6,7 milijardi kuna za kratkoročno financiranje, kako bi se gospodarstvu osigurala obrtna sredstva, a kroz dokapitalizaciju HBOR-a sredstva za neposredno kreditiranje nekih djelatnosti na duže rokove, uz vrlo niske kamate. 'Ali vidimo da u tom dijelu nismo uspjeli, da je očito kriza privatni sektor zadržala na niskoj razini gospodarskih aktivnosti, a da smo radovima na strukturnim promjenama u našem vlasništvu izgubili puno vremena', priznao je Linić.

Naglasio je, međutim, da negativna stopa gospodarskog rasta nije imala utjecaja na proračunske prihode, koji su za 1,4 milijarde kuna viši od planiranih, što je obrazložio fiskalnom konsolidacijom, s ciljem smanjenja deficita i održavanja fiskalnog pravila, odnosno nominalnih ušteda na rashodima.

'Kad govorimo o fiskalnom pravilu, po završnom računu vidjet ćemo da ćemo uspjeti održati uštedu od jedan posto, iako nominalnim smanjenjem rashoda ne možemo biti zadovoljni', rekao je Linić. Objasnio je da je najveći dio nominalnog smanjenja Vlada planirala na plaćama u javnim i državnim službama, ali da tu nije uspjela rashode smanjiti ni za jednu kunu.

Kazao je da smanjenje izdataka za plaće Vlada namjerava osigurati kroz Zakon o reprezentativnosti i niz pregovora sa sindikatima, kojima je uspjela djelomično izmijeniti kolektivne ugovore u državnim službama. 'Sada završavamo i pregovore oko javnih službi', ustvrdio je Linić, ističući da će Vlada u pregovorima sa sindikatima pokušati ostvariti pretpostavke za smanjenje mase plaća u 2013.

'Povećanjem prihoda uspjeli smo ostati na predviđenom deficitu proračuna od oko 3 posto, kad govorimo o samom centralnom proračunu. Nešto veće deficite imamo na izvanproračunskim korisnicima, odnosno vodama i cestama, a sve iz razloga jer smo tu povećali značajnije investicije, koje pokrivamo kreditima pa su tu nešto povećani rashodi. Ali predviđeni deficit, predviđena fiskalna disciplina i u tom dijelu je očuvana', ustvrdio je Linić.

Replicirala mu je Martina Dalić (HDZ), ustvrdivši da su rashodi konsolidiranog proračuna za svega 324 milijuna kuna manji nego lani, što je 0,5 posto BDP-a i nije dovoljno da bi se ispoštovao Zakon o fiskalnoj odgovornosti.

Linić joj je odgovorio da će se to je li fiskalno pravilo ispoštovano vidjeti tek na završnom računu, kada će biti jasno koliki je BDP, koliko su rashodi i što su bili rashodi 2011. Branko Bačić (HDZ) ministru je zamjerio da je, čuvajući deficit ispod 10 milijardi kuna, odustao od ulaganja u kapitalne projekte od 424 milijuna kuna.

'Zaustavili ste svaki četvrti projekt', ustvrdio je Bačić, na što mu je Linić uzvratio da su zaustavljeni samo projekti koje je bivša Vlada ugovorila nerealno i neodgovorno i oni koji nisu dorađeni.'Od nekih objekata ćemo odustati jer su potpuno neprihvatljivi, nemaju ekonomskog opravdanja i cilj im je bio više politički nego ekonomski', poručio je Linić.

Govoreći o razlozima zbog kojih Vlada nije uspjela smanjiti masu plaća, Linić je ustvrdio da je bivša vlada, zbog straha od sindikata, potpisivala nerealne kolektivne ugovore. 'Samo u obrazovanju imamo 146 vrsta dodataka. Vidjet ćete koliko su to nekorisni dodatci, a čine ogromne razlike. Dodatci zbog posebnih uvjeta rada čine 50 posto. To nigdje u svijetu ne postoji, samo u Hrvatskoj', ustvrdio je Linić.