Iako banke navode da zbog kriznog poreza nisu mijenjale metodologiju izračuna dopuštenog minusa oni su ipak za građane manji jer im se nakon uvođenja 'harača' smanjile plaće, a time i prosječna primanja za tri ili šest mjeseci, ovisno o tome koliko obračunsko razdoblje banka uzima u obzir.

'Nemamo informacije o tome da su banke građanima počele smanjivati dopuštene minuse, niti je na razini bankarske industrije donesena takva odluka. O tome zasebno odlučuje svaka banka', kažu u Hrvatskoj udruzi banaka

S druge strane, u sindikalnim krugovima potvrđuju da je krizni porez prouzročio dodatnu eroziju životnog standarda. Prema riječima Gorana Bakule, ekonomskog analitičara Nezavisnih hrvatskih sindikata, to je logična posljedica uvođenja 'harača'.

Stanje će, naglašava, biti još gore početkom sljedeće godine kada banke budu ponovno odabrale minuse, pri čemu će im kao osnovica služiti promet po tekućem računu tijekom posljednja tri ovogodišnja mjeseca, koja će u potpunosti biti zahvaćena kriznim porezom.