Smatraju, naime, da će se i ovaj put "sve gotovo sigurno završiti kao i sve naše velike istrage - zabašurenjem i guranjem pod tepih".

Ističu da treba "zatvoriti moguće svjedoke i početi ozbiljnu istragu ako je točan podatak da je državni vrh u tijeku prodaje državne naftne tvrtke vršio pritisak na Agenciju za zaštitu tržišnoga natjecanja kako bi se mađarskomu MOL-u omogućila dodatna kupnja Ininih dionica".

U priopćenju stoji da je nacionalizacija sumnjivo privatiziranih tvrtaka prirodan i pravedan način ispravljanja nepravde koja je učinjena gotovo darovanjem gospodarskih subjekata vladajućoj strukturi politički bliskim, ali i neodgovornim pojedincima i skupinama koje vlasništvo nad tvrtkama zanima samo kao način da rasprodaju zalihe, otpuste zaposlenike i zarade na nekretninama koje su preostale.

Zelena lista navodi da ima dosta takvih primjera, među kojima su i veliki sustavi (INA, Pliva, T-Com, banke...) u koje su stanovnici ove zemlje uložili svoj minuli rad, a zato nisu dobili ništa.

Dodaju da je prodaja tih velikih sustava otkrila da su politički predstavnici svih boja, koji su to u ime države prodavali, nastojali nešto izvući za sebe i svoju "ekipu" te da su potpisali nepovoljne ugovore na temelju kojih ti sustavi donose višestruko veće dobitke nego što su i sami kupci očekivali.

U Zelenoj listi smatraju da je legitimno pravo svakoga tko je prevaren da traži svoju zadovoljštinu, a budući da su hrvatski državljani i država prevareni, zahtjev za ponovnom nacionalizacijom najmanje je što se može učiniti da se ta prijevara bar na određen način nadomjesti.