Vlade trenutno izdvajaju 500 milijardi dolara godišnje za subvencije sektoru fosilnih goriva, prekomjernom izlovu ribe i neodrživoj poljoprivredi, a WWF je pokušao utvrditi što bi se dogodilo sa zapošljavanjem da se taj novac preusmjeri u 'zelenije' aktivnosti.

"Transformacija tih sektora koji trenutno najviše štete bioraznolikosti može otvoriti nove mogućnosti, ne samo za prirodu već i za ljude i za naše gospodarstvo", naglašava Guido Broekhoven, čelnik WWF-ova odjela za istraživanje i razvoj.

WWF je utvrdio da bi pravedna redistribucija godišnjeg iznosa subvencija među zemljama na temelju broja stanovnika rezultirala otvaranjem 39 milijuna radnih mjesta u sektorima koji podupiru prirodu, ponaprije u istočnom dijelu azijsko-pacifičke regije, južnoj Aziji i supsaharskoj Africi.

Zelena radna mjesta mogla bi uključivati recikliranje, održivo upravljanje šumama, mala poljoprivredna gospodarstva i bolje skladištenje hrane, nabraja Broekhoven.

Pandemija covida 19 pokazala je da vlade mogu preusmjeravati novac ako se ukaže potreba, dodao je.

Zaštita umjesto pljačke

Znanstvenici i aktivisti slažu se da su poboljšani mehanizmi očuvanja i upravljanja parkovima, oceanima, šumama i divljinom ključni za zaštitu biosustava o kojima ovisi opstanak ljudi i dogovoreno smanjenje emisije štetnih plinova.

Autori izvješća objavljenog u svibnju uz podršku Ujedinjenih naroda pozvali su vlade da dio koronapoticaja usmjere u očuvanje bioraznolikosti i zaštitu klime i da preusmjere subvencije iz fosilnih goriva i poljoprivrednih kemikalija u aktivnosti kojima će poduprijeti prirodu.    

Charles Barbere iz Instituta za svjetske resurse sa sjedištem u SAD-u naglašava da bi preusmjeravanje novca iz "kratkoročnog pljačkanja šuma i oceana" u potporu biosustavima osiguralo milijune novih radnih mjesta i održiviju budućnost.

"Nema nikakve sumnje da bi nam se isplatilo, samo nema političke volje da se poduzmu konkretne mjere", dodao je.  

Rješenje je jednostavno

Očekuje se da će 195 zemalja u prvom dijelu virtualne konferencije Ujedinjenih naroda o bioraznolikosti u listopadu ove godine usuglasiti tekst novog globalnog sporazuma o zaštiti biljaka, životinja i ekosustava, koji bi trebao slijediti uzor Pariškog klimatskog sporazuma.

Drugi dio konferencije bit će održan od 25. travnja do 8. svibnja iduće godine u Kini.

Ne treba prevelika mudrost da bi se zaključilo da subvencije štetne po okoliš treba postupno ugasiti, to bi trebao biti minimum o kojem bi trebao biti postignut opći konsenzus, ističe Li Shuo iz kineskog ogranka Greenpeacea.

Bogate zemlje trebale bi također osigurati više novca za zaštitu bioraznolikosti u siromašnijim zemljama, a ne tvrditi da su ispunile svoju dužnost ukidanjem potpore kompanijama-zagađivačima.  

Cilj je WWF-ovog izvješća uvjeriti vlade da štetne subvencije mogu i moraju biti ukinute i da mogu otvoriti nove prilike, ponavlja Broekhoven.

"Razina ambicije kojoj trenutno svjedočimo u pregovorima previše je niska", zaključio je.