Strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede EU-a, koji je Von der Leyen pokrenula ranije ove godine, donio je izvješće u kojem se predlažu radikalne promjene u načinu na koji funkcionira europska poljoprivreda, s ciljem da se sektor učini održivijim i otpornijim na ekološke i gospodarske izazove. No put prema tim promjenama neće biti jednostavan s obzirom na suprotstavljene stavove između ekoloških organizacija i poljoprivrednih lobija.

Problemi s poljoprivrednim subvencijama

Jedna od najosjetljivijih tema u raspravi je proračun za poljoprivredne subvencije EU-a, a on premašuje 300 milijardi eura. Trenutno najveće subvencije dobivaju velike poljoprivredne površine, a manje farme i poljoprivrednici s nižim prihodima često ostaju zanemareni. Prema izvješću, ovaj sustav nagrađivanja velikih igrača mora se promijeniti da bi se osigurala pravednija raspodjela sredstava.

Prema predloženim promjenama, potpora dohotku trebala bi se usmjeriti na male i srednje poljoprivrednike, koji čine većinu u EU, jer su oni najranjiviji na ekonomske promjene. Međutim ova podrška ne bi trebala biti uvjetovana pridržavanjem dodatnih ekoloških propisa, već bi održivi poljoprivrednici trebali primati zasebne isplate koje bi nadzirale i poljoprivredne i ekološke vlasti.

U teoriji ove promjene trebale bi pomoći u smanjenju ekonomske nejednakosti među poljoprivrednicima i potaknuti održive prakse. No u praksi će to biti izazovno provesti, posebno s obzirom na otpor snažnih poljoprivrednih lobija koji su dosad profitirali od postojećeg sustava.

Prelazak na održive prehrambene sustave

Drugi ključni prijedlog iz izvješća odnosi se na potrebu za održivijim prehrambenim sustavima. Europski stručnjaci sve više upozoravaju na neodrživost trenutnog obrasca konzumacije hrane, posebice mesa i mliječnih proizvoda, koji znatno pridonosi emisijama stakleničkih plinova i zagađenju okoliša.

Stručnjaci se slažu da bi potrošnju proteina životinjskog podrijetla trebalo smanjiti u korist biljnih alternativa. Ovaj pomak prema održivijim prehrambenim navikama mogao bi imati značajan utjecaj ne samo na okoliš, već i na zdravlje ljudi, što je pitanje koje sve više dolazi u fokus u europskim politikama.

Kako bi se postigao ovaj cilj, potrebno je revidirati zakonodavstvo o označavanju hrane, kao i poduzeti mjere protiv marketinga nezdrave hrane usmjerenog na djecu. Izvješće također predlaže porezne olakšice i druge fiskalne poticaje da bi održivi izbor postao primaran za potrošače.

Iako su neki dijelovi ovog prijedloga naišli na pozitivne reakcije, drugi su izazvali napetosti. Poljoprivrednici koji se bave stočarstvom, posebice u regijama u kojima su dominantne velike farme, kao što su Katalonija u Španjolskoj ili Nizozemska, strahuju da će ovaj prijedlog ugroziti njihovu egzistenciju.

Smanjenje emisija u poljoprivredi

Poljoprivredni sektor odgovoran je za više od 10 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji, od čega najveći dio dolazi iz stočarstva. Iako je EU postavio ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. godine, nije postavio konkretne ciljeve za poljoprivredu.

Izvješće naglašava da su zbog raznolikosti i složenosti poljoprivrednih sustava potrebna prilagođena rješenja za smanjenje emisija. Za regije s visokim koncentracijama stočarstva, poput onih u Nizozemskoj, izvješće predlaže teritorijalne akcijske planove koji bi uključivali mehanizme kao što su dobrovoljni otkup farmi ili programi prekvalifikacije poljoprivrednika, posebno mladih, da bi prešli na alternativne sustave proizvodnje.

Ovaj prijedlog mogao bi pomoći u smanjenju emisija, ali isto tako može izazvati nezadovoljstvo među poljoprivrednicima koji se oslanjaju na tradicionalne metode proizvodnje.

Ekološko zakonodavstvo i zaštita prirode

Sudionici Strateškog dijaloga također su podržali neke od najkontroverznijih ekoloških zakona EU-a, poput zakona o obnovi degradiranih ekosustava. No traže dodatna sredstva za te projekte kako bi se osiguralo to da poljoprivrednici ne snose sami financijski teret ovih promjena.

U fokusu je i potreba za revizijom zastarjelih pravila o dobrobiti životinja, uključujući zabranu upotrebe kaveza na farmama, što je prijedlog koji je trebao biti predstavljen prošle godine. Međutim sudionici su zatražili da ova zabrana bude postupna, s odgovarajućim prijelaznim razdobljem za pojedine vrste.

Također je predloženo uspostavljanje standarda EU-a za procjenu održivosti farmi na temelju zajedničkih kriterija te stvaranje fonda za pravednu tranziciju prema zdravijem i ekološki prihvatljivijem prehrambenom sustavu.

Izazovi provedbe i budućnost europske poljoprivrede

Iako je izrada izvješća konsenzusom velik uspjeh, provedba preporuka bit će mnogo složenija. Von der Leyen je izjavila da planira uključiti rezultate Strateškog dijaloga u svoju viziju budućnosti europske poljoprivrede u prvih 100 dana mandata. Međutim u samoj Europskoj komisiji očekuje se da će neke preporuke naići na veću podršku od drugih.

Osim toga, nije jasno hoće li šira poljoprivredno-prehrambena zajednica podržati rezultate dijaloga, s obzirom na to da su mnoge preporuke usmjerene protiv interesa politički moćnih poljoprivrednih skupina, a pitanja koja su važna za ekološke nevladine organizacije obrađena su s oprezom.

Jedno je sigurno: dijalog će se nastaviti. Sudionici su predložili osnivanje novog savjetodavnog tijela, Europskog odbora za poljoprivredu i prehranu (EBAF), a ono bi trebalo pratiti provedbu preporuka i nastaviti rad na budućnosti europske poljoprivrede.