Gotovo 70 posto građana Hrvatske redovito štedi i pritom mjesečno u prosjeku izdvaja 457 kuna, što je 15 kuna više nego što su štedjeli tijekom 2013., pokazuju rezultati istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje je u rujnu 2014. na uzorku od 500 ispitanika provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe
Iako su žene štedljivije te mjesečno u prosjeku izdvajaju 50 kuna više od muškaraca, istovremeno su nezadovoljnije ušteđenim iznosom. Samo 26 posto žena, za razliku od 37 posto muškaraca, zadovoljno je ušteđenim iznosom. Također, istraživanje je pokazalo da najviše štede građani u dobi između 30 i 49 godina, u prosjeku 561 kunu mjesečno. Građani u dobi između 15 i 29 godina prosječno mjesečno štede 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune.
Kad usporedimo zemlje Srednje i Istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 188 eura, što je sedam eura više nego prošle godine. Nakon njih slijede Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 96 eura te Česi sa 75 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (49 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura).
Klasična štednja i dalje najpopularnija
Najveći broj ljudi, gotovo svaki drugi građanin Hrvatske, odlučuje se na klasičnu štednju, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za dobrovoljnu mirovinsku štednju i životna osiguranja.
Slično kao i u Hrvatskoj, i u drugim zemljama srednje i istočne Europe klasična štednja je najzastupljenija; gotovo 80 posto Austrijanaca i više od 50 posto Slovaka koristi taj oblik štednje. Česi koriste mirovinska osiguranja koja podupire država (55 posto), Mađari (34 posto) i Srbi (devet posto) preferiraju životno osiguranje, dok Rumunji svoju ušteđevinu najviše ulažu u zlato ili druge plemenite metale (26 posto).
Dostupnost i nizak rizik najvažniji aspekti štednje
Štednju važnom smatra 76 posto građana, i to neovisno o njihovoj dobi, dok samo njih četiri posto uopće ne vidi njezinu važnost. Za veliku većinu ispitanika (55 posto) najvažniji aspekt štednje je mogućnost da u svakom trenutku na jednostavan način pristupe svom novcu, dok je drugi po važnosti nizak rizik (28 posto). Kao primarni motiv štednje građani Hrvatske navode potrebu stvaranja adekvatnog financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija. Nakon toga slijede stvaranje zaliha za 'stare dane' te potreba manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja. Dio građana motiviran je za štednju kako bi si 'kasnije mogao nešto priuštiti', a nakon toga kao motiv za štednju ističe se želja za putovanjima. Manji dio ispitanika jednostavno je izjavio da štedi 'bez posebnog razloga'.
