Razlika u plaćama između spolova i dalje je vrlo očita u Europi. Nekoliko pokazatelja pokazuje nejednakost između žena i muškaraca u mnogim područjima, ali ekonomski život jedno je od ključnih područja koje najviše utječe na žene.

Unatoč određenim poboljšanjima u Europi, žene još uvijek pate od rodnih razlika kada su u pitanju plaće, sudjelovanje u radnoj snazi, zapošljavanje i hijerarhijski položaji na radnom mjestu.

Euronews Next analizira podatke u ovim glavnim pokazateljima kako bi dao potpuniju sliku trenutačne rodne podjele.

Koliko više zarađuju muškarci od žena?

Posljednjih se godina sve više raspravlja o rodnoj nejednakosti u plaćama.

Nekorigirani jaz u plaćama između spolova značajan je pokazatelj koji pokazuje razliku između prosječnih bruto satnica muškaraca i žena izraženih u postotku prosječnih bruto satnica muškaraca.

Ne uzima u obzir obrazovanje, dob, radno vrijeme ili vrstu posla.

Ovo zapravo otkriva koliko manje žene zarađuju od muškaraca. Godine 2022. rodni jaz u EU iznosio je 12,7 posto. Drugim riječima, žene su u prosjeku zarađivale 12,7 posto manje po satu od muškaraca.

To pokazuje da žene u prosjeku zarade 87,3 eura na svakih 100 eura koje zarade muškarci. Ukratko, žene bi trebale raditi još 1,5 mjesec da nadoknade razliku, piše Euronews.

Razlika u plaćama između spolova znatno je varirala u EU i bloku Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). Godine 2022. u nekoliko je zemalja iznosio više od 17 posto.

Najveću razliku u plaćama među spolovima imala je Estonija od 21,3 posto, a slijede Austrija (18,4 posto), Švicarska i Češka (obje po 17,9 posto).

Luksemburg (-0,7 posto) je jedina zemlja s negativnim pokazateljem, što znači da su žene zarađivale nešto više od muškaraca.

Osim Luksemburga, najmanju razliku u plaćama između spolova imale su Italija, Rumunjska i Belgija, manje od pet posto.

Među 'velikom četvorkom' EU-a, Njemačka (17,7 posto) i Francuska (13,9 posto) imale su veći jaz od prosjeka EU-a.

Smanjuje li se rodni jaz u plaćama u Europi?

Jedan od ciljeva Europske komisije je smanjiti rodni jaz u plaćama u bloku. Je li došlo do poboljšanja u tom smjeru? Napredak je stabilan, ali je spor.

Između 2012. i 2022. rodni jaz u plaćama pao je za 3,7 postotnih bodova (pp) u EU-u, sa 16,4 posto na 12,7 posto.

Razlika u plaćama porasla je u šest zemalja

U šest zemalja, odnosno u Sloveniji, Latviji, Poljskoj, Malti, Švicarskoj i Litvi, rodni jaz u plaćama povećao se u rasponu od 0,1 pp do 3,7 pp.

Značajan napredak u Španjolskoj, Estoniji i na Islandu Španjolska je zabilježila najveći napredak u rodnom jazu u plaćama s padom od 10 postotnih bodova u tom razdoblju, a slijede je Estonija (8,6 postotnih bodova), Island (8,4 postotna postotka) i Luksemburg (7,6 postotnih bodova).

Njemačka i Velika Britanija također bilježe značajan pad od 5 pp odnosno 4,7 pp.

Je li rodni jaz u plaćama veći u privatnom sektoru?

Godine 2022. rodni jaz bio je veći u privatnom sektoru nego u javnom sektoru u 21 od 24 europske zemlje.

Prema europskoj podatkovnoj agenciji Eurostat, to bi moglo biti posljedica činjenice da su plaće u javnom sektoru uglavnom određene transparentnim tablicama plaća koje se jednako primjenjuju na muškarce i žene u EU.

Razlika u plaćama veća je u javnom sektoru samo u Portugalu, Sloveniji i Finskoj.

Cipar je zabilježio (-0,2 posto) negativan jaz u javnom sektoru, što ukazuje da su žene bolje plaćene od muškaraca.

Cipar je također zabilježio najveću razliku između javnog i privatnog od 19,7 pp.

Ta je razlika bila iznad 10 pp u pet zemalja, što sugerira da je rodna nejednakost u plaćama bila jaka u mnogim zemljama.

Žene u njemačkom privatnom sektoru zarađuju 12,7 posto manje od muškaraca

Češka je imala najveći rodni jaz u plaćama u privatnom sektoru od 20,5 posto, a odmah iza nje je Njemačka (19,9 posto). To pokazuje da žene u prosjeku zarađuju 80 eura na svakih 100 eura koliko zarade muškarci u njemačkom privatnom sektoru.

Zašto žene zarađuju manje?

Razlozi koji stoje iza rodnog jaza u plaćama nisu jednostavni. To je više od pitanja jednake plaće za jednak rad.

'Ono obuhvaća velik broj nejednakosti s kojima se žene suočavaju u pristupu poslu, napredovanju i nagradama', ističe Europska komisija.

Prema Komisiji, glavni razlozi su:

Sektorska segregacija: Oko 24 posto razlike u plaćama između spolova povezano je s prevelikom zastupljenošću žena u sektorima s relativno niskim plaćama, kao što su njega, zdravstvo i obrazovanje.

Godine 2022. 28 posto žena u EU radilo je skraćeno radno vrijeme u usporedbi s 8 posto muškaraca.

Diskriminacija u plaćama: Žene zarađuju manje od muškaraca za obavljanje jednakog posla ili rada jednake vrijednosti u nekim slučajevima.

Nejednak udio neplaćenog rada: Žene imaju više radnih sati tjedno od muškaraca, ali provode više sati na neplaćenom poslu, što je činjenica koja također može utjecati na njihov izbor karijere. Mnogo je vjerojatnije da će prestati raditi kako bi se brinuli o djeci i rodbini. To je razlog zašto EU promiče jednaku raspodjelu roditeljskih dopusta.

Stakleni strop: Pozicija u hijerarhiji očito utječe na visinu plaće. Na primjer, profesija s najvećim razlikama u plaćama po satu u EU su menadžeri: 23 posto niža primanja za žene nego za muškarce.

Osim što su plaćeni bolje od žena, muškarci općenito zauzimaju više položaje od žena. Godine 2021. žene su činile samo 35 posto menadžera u EU.