U drugoj polovini prošle godine kreditna aktivnost počela je pokazivati znakove oporavka. Kod građana tome je doprinijelo sezonsko povećanje zaposlenosti tijekom ljetnih mjeseci i stabilizacija kamatnih stopa na kredite, a kod poduzeća činjenica da su krizu preživjela zdrava poduzeća, čija potražnja za kreditima se polako oporavlja
Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupni krediti na kraju 2010. iznosili su 272,9 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2009. ukupni su krediti porasli 8,2 posto (najviša stopa rasta od kolovoza 2009). Rastu kredita na godišnjoj razini pridonio je rast kreditiranja svih segmenata (stanovništva, trgovačkih društava i države). Pri tome je najveća stopa rasta zabilježena kod kredita državi koji su u proteklih godinu dana porasli za 16,9 posto te su na kraju 2010. iznosili 34,4 milijarde kuna, što predstavlja 12,6 posto ukupnih kredita.
Udio države u ukupnim kreditima znatno je veći nego prije početka globalne financijske krize. Već krajem 2008, a posebno u prvoj polovini 2009. inozemno financiranje je postalo manje dostupno i skupo pa se država okrenula zaduživanju na domaćem tržištu.
Krediti trgovačkim društvima na kraju 2010. su dosegnuli 108,2 milijarde kuna, što je 9,6 posto više u odnosu na kraj 2009. Osim Vladinih mjera za potporu kreditiranja poduzeća pogođenih krizom, na povećanje ukupnog stanja kredita poduzećima u 2010. utjecao je i proces stagnacije direktnog zaduživanja velikih poduzeća u inozemstvu.
Nadalje, nastavljen je i blagi godišnji rast ukupnih kredita stanovništvu (+3,8 posto) koji su na kraju godine iznosili 127,5 milijardi kuna. Godišnjem rastu ukupnih kredita stanovništvu doprinijeli su prvenstveno stambeni krediti čiji udio u ukupnim kreditima stanovništvu iznosi 45,5 posto.
Iako je godišnji rast stambenog kreditiranja u posljednjih nekoliko mjeseci nešto intenzivniji, stope rasta su još uvijek razmjerno niske u odnosu na razdoblje prije krize. Naime, stambeni su krediti porasli 9,5 posto godišnje te su dosegnuli gotovo 58 milijardi kuna.
