Odluku je vijeće donijelo na temelju izraženog pravnog shvaćanja iznesenog u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske koje ima načelno značenje i prelazi okvire pojedinačnog slučaja s obzirom na to da je u konkretnom slučaju do stupanja na snagu izmjene Ustava (16. lipnja 2010.) nastupila zastara kaznenog progona protiv okrivljenog, a koja predstavlja zakonsku smetnju za daljnje vođenje kaznenog postupka, piše Jutarnji list.

Prema tom stavu, u slučaju nastupa zastare za kazneno djelo na dan stupanja na snagu izmjene Ustava 16. lipnja 2010. nema pravne mogućnosti kaznenog progona za kazneno djelo ratnog profiterstva.

Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.

To je, tvrde u USKOK-u, učinio od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine kroz stjecanje više tvrtki u stečaju iz sustava Gavrilović, koje su tad knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka, što je, tvrdilo se, učinio uz pomoć tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića.