Prema podacima Državnog izbornog povjerenstva, na birališta je do 16.30 sati u Hrvatskoj izašlo 21,31 posto birača, što je gotovo pet posto više nego 2014. godine, kada je do istoga tog vremena glasovalo njih 16,45 posto.

'To je i dalje iznimno nizak odaziv', komentirao je Lalić, govoreći da se razlog tomu može naći u neuspjehu političkih aktera u Hrvatskoj, ali i da je niska izlaznost prije svega pokazatelj teškog ekonomskog i društvenog stanja u Hrvatskoj, razočaranosti jednog broja ljudi i velike nesklonosti ljudi politici.

Dodao je da je u većini europskih zemalja izlazak sigurno veći i da su ljudi u drugim europskim zemljama zainteresirani za europske teme jer su nakon Brexita počeli shvaćati da se odluke u velikoj mjeri donose u Bruxellesu i Strasbourgu.

Milardović je o odazivu kazao da je on veći nego 2014. godine, no da je tada Hrvatska bila predzadnja po izlaznosti na izbore u EU.

'Ako se to usporedi s izlaznošću od 60 posto u Francuskoj, to je mizerno', kazao je, dodavši da je za mali broj glasača koji izlaze na izbore kriva Vladina politika i predizborna kampanja u kojoj se nije dovoljno govorilo o relevantnim EU temama.

'Ključne teme za Hrvatsku i Europu nisu bile elaborirane, nismo čuli nijednu ozbiljnu raspravu koja se tiče ekonomije, uvođenja eura, porezne, ekološke, socijalne, migrantske, demografske, obrambene politike.'

O rezultatima izlaznih anketa, prema kojima je HDZ dobio pet, SDP tri, a po jedan mandat Nezavisna lista Mislava Kolakušića, Suverenisti, Živi zid i Amsterdamska koalicija, Lalić nije želio govoriti, smatrajući da ipak treba pričekati DIP-ove rezultate izbora.

Milardović je kazao da izborne ankete pokazuju da se može javno govoriti o neuspjehu HDZ-a, premda će se taj neuspjeh relativizirati.

'Možda poraz bude veći do promjene izbornih rezultata jer po izbornim anketama ima nekih stranaka koje su blizu osvajanja mandata', kazao je, dodavši da ipak treba pričekati relevantne rezultate.