Ostaci ranih neandertalaca s izuzetno snažnim rukama sugeriraju da su neandertalci imali vrlo jako lučenje muških hormona i hormonalni status kakav se ne može usporediti ni sa čim što postoji kod današnjih ljudi, navodi se u istraživanju koje je nedavno objavljeno u časopisu Archaeology, Ethnology & Anthropology of Eurasia
Mačo obilježja neandertalaca vjerojatno su evoluirala iz njihovog načina prehrane, koja je bila uglavnom mesna, te iz načina života, genetike i drugih čimbenika, navodi se u članku.
Voditeljica projekta, prof. Maria Mednikova izjavila je za američku TV postaju Discovery News da su muškarci neandertalci bili 'ekstremni' lovci, što je dovelo do jakog razvoja jedne ruke, obično desne.
'Uobičajena metoda ubijanja životinja bio je izravan kontakt sa životinjom', rekla je Mednikova, profesorica na Institutu za arheologiju, Ruske akademije znanosti. Umjesto gađanja plijena, poput mamuta, lukom i strijelom iz daljine, neandertalci muškarci koristili su duga, debela koplja koja su zabadali izravno u meso životinje.
Žene neandertalaca također nisu bile graciozna bića. Mednikova i njezine kolege vjeruju da su u usporedbi s anatomijom modernih ljudi, muškarci i žene kod neandertalaca imali veću mišićnu masu i jače gornje ekstremitete, kao i Homo sapiens.
No, oni su se 'razlikovali od modernih ljudi po većoj funkcionalnoj razlici između spolova i uporabi desne ruke', ističe se u članku u časopisu Archaeology, Ethnology & Anthropology of Eurasia.
Mednikova i njezini suradnici analizirali su fosil humerusa (duge kosti koja ide od ramena do lakta), za koju vjeruju da pripada muškom neandertalcu koji je živio prije oko 100.000 godina, na području današnjeg Hvaljinska na obali Volge, u Saratovskoj oblasti u Rusiji. Kost je analizirana računalnom tomografijom, rendgenskim zrakama i drugim analizama.
Jedno od najstarijih i najpoznatijih svjetskih nalazišta neandertalaca je Hušnjakovo brdo kod Krapine.
